EU projekti

Projekti od zajedničkog interesa EU
Projekt JANAF-a od zajedničkog interesa EU: Naftovodi JANAF-Adria

 

1. Projekti od zajedničkog interesa EU (PCI)

Kako bi pomogla u stvaranju integriranog energetskog tržišta Unije, dana 14. listopada 2013. Europska komisija (EK) donijela je prvi popis od 248 projekata od zajedničkog interesa (eng. PCIs – projects of common interest). Drugi popis projekata EK je donijela 18. studenog 2015. godine. Popis projekata ažurira se svake dvije godine, a sljedeće ažuriranje popisa predviđeno je za kraj 2017. godine.

Kriteriji za prihvatljivost projekta

Projekt od zajedničkog interesa treba:

  • imati značajan učinak na energetska tržišta najmanje dviju zemalja EU-a na način da doprinosi integraciji njihovih mreža;
  • povećati tržišno natjecanje na energetskim tržištima nudeći potrošačima alternative;
  • povećati sigurnost opskrbe Unije omogućavajući zemljama dobivanje energenata iz većeg broja izvora;
  • doprinijeti ciljevima energetske i klimatske politike Unije, primjerice olakšavanjem integracije obnovljivih izvora energije u mrežu.

Pogodnosti za projekte

Energetski projekti uvršteni na popis mogu se koristiti brojnim pogodnostima, uključujući:

  • ubrzano planiranje i ubrzanje postupaka izdavanja dozvola, s obvezujućim vremenskim rokom od tri i pol godine za izdavanje dozvole;
  • jedinstveno nacionalno nadležno tijelo koje djeluje kod dobivanja dozvola;
  • smanjenje administrativnih troškova za promotore projekta i nadležna tijela kao rezultat pojednostavljenja postupka procjene utjecaja na okoliš;
  • povećanu transparentnost i poboljšano sudjelovanje javnosti: o projektima će trebati provesti savjetovanja s javnošću, izraditi informacijske priručnike, itd.;
  • povećanu prepoznatljivost i privlačnost za ulagače kao rezultat uvrštenja na popis PCI-a;
  • mogućnost primanja financijske potpore prema Uredbi o uspostavi instrumenata za povezivanje europskih (energetskih) postrojenja (Regulation establishing Connecting Europe Facility). (Napomena: ta mogućnost ne postoji za naftne projekte).

Naftni infrastrukturni projekti od zajedničkog interesa s drugog popisa iz 2015. godine

9.1. Naftovod Adamowo-Brody: naftovod koji povezuje terminal za pretovar JSC Uktransnafta u Brodyju (Ukrajina) i terminal za skladištenje Adamowo (Poljska);

9.2. Naftovod Bratislava-Schwechat: naftovod koji povezuje Schwechat (Austrija) i Bratislavu (Slovačka);

9.3. Naftovodi JANAF-Adria: obnova, dogradnja, održavanje i povećanje kapaciteta postojećih naftovoda JANAF i Adria koji povezuju hrvatsku morsku luku Omišalj sa južnom Družbom (Hrvatska, Mađarska, Slovačka); (mađarsko-slovačka konekcija se više ne smatra projektom od zajedničkog interesa)

9.4. Naftovod Litvínov (Češka Republika) – Spergau (Njemačka): projekt proširenja naftovoda Družba s rafinerijom TRM Spergau;

9.5. Klaster Pomeranski naftovod (Poljska) uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

9.5.1. Izgradnja naftnog terminala u Gdanjsku;

9.5.2. Proširenje Pomeranskog naftovoda: spajanje i drugi cjevovod Pomeranskog naftovoda koji povezuje terminal za skladištenje Plebanka (blizu Płocka) i terminal za pretovar Gdanjsk.

9.6. TAL Plus: proširenje kapaciteta naftovoda TAL između Trsta (Italija) i Ingolstadta (Njemačka).

Relevantni propisi

UREDBA (EU) br. 347/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009
(http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R0347&from=EN)

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/89 оd 18. studenoga 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa
(http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32016R0089&from=EN)
 

2. JANAF-ov projekt od zajedničkog interesa EU

Broj i naziv projekta: 9.3. Naftovodi JANAF-Adria: obnova, dogradnja, održavanje i povećanje kapaciteta postojećih naftovoda JANAF i Adria koji povezuju hrvatsku morsku luku Omišalj sa južnom Družbom

Projekt je nužan za provedbu energetskog infrastrukturnog prioritetnog naftnog koridora koji se navodi u Uredbi (EU) br. 347/2013, a odnosi se na: povezivanja u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi te na interoperabilnost naftovodne mreže u srednjoistočnoj Europi s ciljem povećanja sigurnosti opskrbe i smanjenja rizika utjecaja na okoliš.

Svrha projekta je povećanje sigurnosti opskrbe sirovom naftom država članica EU-a te zemalja jugoistočne Europe diverzifikacijom pravaca i izvora opskrbe sirovom naftom.

Promotori projekta su JANAF (Hrvatska) i Transpetrol (Slovačka) i te su kompanije ovlaštene samostalno realizirati projekte u svojim zemljama. MOL i Transpetrol su završili gradnju konekcijskog naftovoda između Mađarske i Slovačke pa shodno tome MOL više nije promotor cjelokupnog projekta Naftovodi JANAF-Adria.

JANAF-ov/hrvatski dio u projektu od zajedničkog interesa: Naftovodi JANAF-Adria

Projekti JANAF-a u cjelokupnom projektu od zajedničkog interesa: Naftovodi JANAF-Adria nužni su za provedbu energetskog infrastrukturnog prioritetnog koridora koji se navodi u Uredbi (EU) br. 347/2013 – Prioritetni koridor povezivanja u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi.

Riječ je o sljedećim projektima:

  1. a) Projekt podmorskog naftovoda otok Krk-kopno, i
  2. b) Projekt ispitivanja, sanacije i rehabilitacije naftovodnog sustava JANAF-a

Projekti JANAF-a doprinose sigurnosti opskrbe država članica EU-a (Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Češke), kao i zemalja jugoistočne Europe (Bosne i Hercegovine, Srbije) iz razloga što se sve rafinerije u navedenim zemljama mogu opskrbljivati iz pravca Omišlja. Nadalje, reverzibilnost dionice JANAF-ovog naftovoda od Siska do hrvatsko-mađarske granice omogućuje rafinerijama u zemljama jugoistočne Europe također i opskrbu iz naftovoda Družba.

JANAF ima raspoložive kapacitete za značajno povećanje transporta. Treba imati na umu da je naftovodni sustav JANAF-a projektiran za količine transporta nafte od 34 MTG iz smjera Omišlja prema rafinerijama u Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji. Instalirani kapacitet dionice Omišalj – Sisak je 20 MTG, a 14 MTG dionice Sisak – Gola.

a) Projekt podmorskog naftovoda otok Krk-kopno

Ciljevi projekta

  • Povećanje sigurnosti opskrbe sirovom naftom zemalja srednje i jugoistočne Europe (Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Češke, Bosne i Hercegovine te Srbije);
  • Povećanje razine zaštite okoliša, kao i sigurnosti i zaštite ljudi i opreme;
  • Povećanje sigurnosti transporta nafte;
  • Poboljšanje interoperabilnosti naftovodnog sustava.

Opis projekta

Podmorski naftovod otok Krk-kopno činit će jednu od dionica naftovoda JANAF-a namijenjenu za transport sirove nafte od otoka Krka do kopna, odakle se naftovod nastavlja u smjeru Siska. Podmorski naftovod bit će reverzibilan i zamijenit će naftovod unutar Krčkog mosta kojim se nafta transportira od 1979. Time se povećava fleksibilnost i operabilnost naftovodnih sustava, postiže se održivi razvoj infrastrukture, a uska grla u transportu nafte svode se na najmanju moguću mjeru.

Projekt obuhvaća izgradnju cijevi naftovoda profila 36”, u dužini od oko 5 km, od čega 2,6 km na otoku Krku, 730 metara pod morem i 1,6 km na kopnu. Kao dio nove naftovodne dionice, izgradit će se dvije nove blok stanice (BS Vošćica, na otoku Krku prije ulaza u more i BS Šmrika, na kopnu).

Status projekta

  • Lokacijska dozvola ishođena je u svibnju 2008.;
  • Izmjena lokacijske dozvole ishođena je u lipnju 2011.;
  • Odluka o koncesiji u svrhu posebne upotrebe pomorskog dobra (NN 110/2011) dobivena je u srpnju 2011., te izmjene te odluke u studenome 2012. (NN 121/2012);
  • Ugovor o koncesiji u svrhu posebne upotrebe pomorskog dobra radi izgradnje i korištenja podmorskog prijelaza naftovoda, zaključen je u studenome 2012.;
  • Glavni projekt završen je u veljači 2012., a izvedbeni projekt u svibnju 2012.;
  • Građevinska dozvola, uključujući studiju utjecaja na okoliš, ishođena je u studenome 2012.;
  • Gradnja je započela u prvom tromjesečju 2015., a završetak gradnje planira se u četvrtom tromjesečju 2016.

b) Projekt ispitivanja, sanacije i rehabilitacije naftovodnog sustava JANAF-a

Ciljevi projekta

  • Povećanje sigurnosti opskrbe sirovom naftom rafinerija u zemljama srednje i jugoistočne Europe (Hrvatska, Mađarska, Slovačka, Češka, Bosna i Hercegovina te Srbija);
  • Povećanje sigurnosti transporta sirove nafte;
  • Postizanje održivog razvoja naftovodne infrastrukture;
  • Postizanje veće razine zaštite okoliša;
  • Povećanje sigurnosti i zaštite okoliša, ljudi i opreme;
  • Smanjenje rizika od mogućih negativnih utjecaja uslijed akcidenata i prirodnih katastrofa;
  • Produženje vijeka rada naftovodne infrastrukture.

Opis projekta

Naftovodni sustav JANAF-a izgrađen je u razdoblju između 1974. i 1979., kao međunarodni sustav za transport sirove nafte za zemlje jugoistočne i srednje Europe (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Mađarska, Slovačka i Češka), a pušten je u rad 1979.

S ciljem povećanja sigurnosti opskrbe i transporta sirove nafte, proteklih godina JANAF je modernizirao svoj sustav (elektroenergetski sustav, novi sustav nadzora i upravljanja – SCADA, GIS, informacijsko-komunikacijski sustav i dr.) te intenzivirao ulaganja u ispitivanje, sanacije i rehabilitaciju naftovodnog sustava.

JANAF nužno treba nastaviti s intenzivnim ulaganjima u Projekt ispitivanja, sanacije i rehabilitacije naftovodnog sustava, naročito računajući na sigurnost i zaštitu, kao i produljenje životnog vijeka naftovoda.

Status projekta

Aktivnosti obuhvaćene projektom odvijaju se kontinuirano i redovito u skladu s Planovima poslovanja i Izvještajima o procjeni integriteta naftovoda. Sve aktivnosti provode se uz primjenu najnovijih tehničko-tehnoloških dostignuća, posebno onih vezanih uz zaštitu okoliša, sigurnost i zaštitu ljudi i opreme.

Kontakt detalji promotora Projekta
Jadranski naftovod, dioničko društvo (JANAF d.d.)
Adresa: Miramarska cesta 24, 10000 Zagreb, RH
Telefon: +385 1 3039 999 (centrala)
Faks: +385 1 3095 482
E-mail: janaf@janaf.hr