Eko kutak

Zime kakve više ne poznajemo

Topli zimski dani na kraju 2017. godine u kojima  temperature dosežu i do 10 °C  neuobičajene su, ali već se navikavamo na sve toplije zime. Zato nam nestvarno izgledaju neke zime koje će ostati zapisane u povijesti po svojoj oštrini. Jedna od takvih je ona s početka  1929. godine. Zanimljivo je da ni tada, krajem 1928. godine, nije osvanuo  Božić bijeli kao ni sada, ali je zato studen  okovala Europu prvih dana 1929. Jake zime dogodile su se još nekoliko puta u 20. stoljeću, npr. 1942., 1956. i 1963., no nikad ništa slično 1929. godini.
Ta surova zima  je  dobila naziv ‘zima stoljeća’  i u nas se pamti kao najjača i najduža zima novijeg vremena. Bila je to zima  s nezapamćenim obiljem snijega koji je  uz  ekstremnu hladnoću gotovo dva i pol mjeseca harao i paralizirao  život.
U Zagrebu  snijeg je na mahove padao danima, a Sava  je bila  zaleđena cijelom širinom. Prvi put  zabilježena  je temperatura  -34°C,  i to od 1880. Tijekom samo jedne noći  snijeg  je u Zagrebu napadao u visini od jednog  metra. Te zimske dane grad je bio snježna pustinja, ulice su se svele na prolaze od metar, dva, tramvajski promet je prekinut.

Zbog velikih snježnih nanosa  prekinut je promet, pa je Dalmacija  gotovo dva mjeseca bila odsječena od unutrašnjosti. Temperature su bile polarne osobito u gorskim krajevima, u Gospiću je zabilježena najniža temperatura do sada zabilježena u Hrvatskoj od –36 °C, dok je u Čakovcu iznosila  -35 °C.

Kada je tako bilo hladno na kopnu, ni obalni pojas nije ostao pošteđen. Snijeg je padao u Splitu, Dubrovniku,  i na otoku Krku, a zaledilo se i more u Kvarnerskom zaljevu. Ta najhladnija ‘zima stoljeća’  ohladila je cijelo  Sredozemlje, u  Solunu zabilježeno čak -33 °C, a na Siciliji -26 °C.  Velike snježne mećave harale su u  Austriji, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj i ostalom dijelu kontinenta. Pod snijegom su bili  Marseilles i Firenza, mećava je bjesnjela nad Istanbulom, a u prolazu La Manche je žestoka oluja potopila nekoliko brodova. Diljem Europe je zavladala  hladnoća i glad toliko da su se divlje  životinje  danju spuštale u sela i napadali stoku i ljude.
Nad Crnim i Egejskim morem bjesnila je jaka oluja, u  Bukureštu i Pragu živa se spustila na       -20°C, u Bratislavi na -28°C. U velikoj snježnoj mećavi nestao je  putnički vlak u Rumunjskoj. Od nanosa snijega nije se moglo ni tragati za njim, a kada je četvrti dan pronađen bilo je prekasno za željezničare i putnike.
Zanimljivo je spomenuti  klimatski fenomen jer je Island većeg dijela  te polarne zime imao natprosječno toplo vrijeme, a proljetni radovi su počeli već u veljači, kao i u dijelu Skandinavije, ali se zato sjeverni pol ‘spustio’  na Sredozemlje.

Iako znatno manjeg intenziteta još pamtimo ekstremno hladnu 2012. godinu kada je polarni  val opustošio  Europu, uzrokujući više od 800 smrtnih slučajeva. Temperature su dosegle razinu od minus –39 °C, kao u Njemačkoj. ‘Ruska’ zima spustila se na Europu, zaledio se  Dunav, zamrznuli se  kanali Venecije. Sjeverna Afrika također je osjetila dah oluje, sa dijelovima Sahare prekrivenim snijegom. Kod nas se zima 2012. smatra najhladnijom u zadnjih 50 godina. Obilni snijeg i minusi spuštali su se preko –10 °C,  a u višim područjima i do –20 °C.

Zimski kaos  zahvatio je čitavu zemlju, pa su snijeg i led dočekali i jadranski gradovi poput Splita i Dubrovnika. Statistički gledajući najljuće zime su obično bile u veljači, pa smo još daleko od toga da ovu proglasimo izrazito toplom zimom. Zima će sigurno pokazati svoje lice makar na izdisaju prema proljeću, ali nitko još ne najavljuje  veće hladne vremenske ekstreme u 2018.