Eko kutak

Svjetski dan zdravih gradova – kult zdravog urbanog života

Veliki gradovi ili naselja oduvijek su bili privlačni za dolazak novih stanovnika koji su u njima pronalazili egzistenciju i obično novi, bolji život. Povijest gradova seže čak unazad nekoliko tisuća godina, kada niču najpoznatiji antički gradovi poput Babilona, Tebe, Sumera. Na svom vrhuncu Rim je imao čak oko 800 000 stanovnika, a unutar zidina grada-države Atene živjelo je već oko 100.000 ljudi. Prava eksplozija migracija prema gradovima nastaje s razvojem industrijske revolucije. Povijest je prepuna migracija iz ruralnih područja u urbane sredine i to je nepovratan trend koji je sada dio svijeta u kojem živimo. Više od tri milijarde ljudi ili 45% svjetske populacije danas živi u gradovima. Do 2030. šest od 10 ljudi će biti stanovnici grada, taj će broj rasti do sedam na svakih 10 ljudi do 2050 godine.

Nastanak velikih gradova i megapolisa u 20.stoljeću nosi sa sobom brojne izazove vezane za život velikog broja ljudi na relativno malom prostoru. U pitanju je opskrba i izvori pitke vode i zdravih namirnica. Probleme stvara velika urbanizacija, gust promet, zagađeni zrak, buka, otpadne materije. Faktori rizika u velikim gradovima su i nezdrava ishrana, fizička neaktivnost, osamljenost, štetna upotreba alkohola i drugih ovisnosti, nasilje. Davno je završila industrijska revolucija te sada tamne i mračne industrijske gradove možemo vidjeti samo u filmovima ili pak u prenaseljenim dijelovima siromašnih azijskih zemalja. Svijet se okrenuo potpuno novom izazovu. Život nekoliko desetaka milijuna ljudi u velikim megapolisima ili manjim gradovima treba biti zdrav, stanovnici moraju imati kvalitetan javni prijevoz, velike zelene površine, čist zrak i vodu te učinkovitu javnu zdravstvenu zaštitu.

Stoga se i 20. svibnja obilježava kao Svjetski dan zdravih gradova. Projekt Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) „Zdravi gradovi“ je globalni pokret. Gotovo 100 gradova su članovi WHO mreže europskih zdravih gradova, a 30 mreža nacionalnih zdravih gradova širom europske regije imaju više od 1.400 gradova i mjesta kao članove. Od najranijih dana u europski je projekt uključen grad Zagreb, a 1992. osnovana je i Hrvatska mreža zdravih gradova kao nevladina udruga koja danas okuplja 24 hrvatska grada i 14 županija.

Projekt „Zdravi gradovi“ obuhvaća aktivnost gotovo svih – od vlada, međunarodnih organizacija i civilnog društva, vlasti gradova, skupina i pojedinaca koji mogu unaprijediti zdravi život za sebe i sve u gradu. Posebno je važna aktivnost gradskih uprava koje u srcu svoje politike moraju imati zdravlje i dobrobit svojih građana. Pogotovo u iskorjenjivanju urbanog siromaštva i zadovoljavanja potreba ranjivih skupina

Ako se nekad zapitamo u koliko zdravom okruženju živimo, odgovor ćemo lako naći kada vidimo kakvu zdravstvenu njegu imamo, koliko zelenih površina ima naš grad ili kako je organiziran javni gradski prijevoz. Pet velikih gradova ove tri komponente su doveli do savršenstva i zato nose titulu najzdravijih gradova svijeta.

Singapur je na vrhu kao grad u kojem je prosječan životni vijek 84 godine. Jedan je od najčišćih gradova na planeti (zakonski je kažnjivo sve što onečišćava grad, od pljuvanja do bacanja smeća na ulicu). Gradske vlasti uspješno provode proces smanjenja zagađenosti zraka te većina stanovnika koristi gradski prijevoz. Singapur je grad kojeg nazivaju Garden City zbog velikog broja parkova, gradskih vrtova i staza za bicikliste i šetače.

Tokio ima jedan od najefikasnijih tranzitnih sustava u svijetu koji dnevno koristi tri milijuna ljudi. Emisije stakleničkih plinova u Tokiju su manje nego u ostalim azijskim gradovima. Prosječan životni vijek je 84,19 godina, a na dužinu i kvalitetu života utječu investicije u javnom zdravstvu, jake obiteljska veze, japanska tradicija higijene te ishrana bogata rižom, ribom i povrćem.

Perth je 2013. je bio među deset najpoželjnijih gradova za život, a osim toga smatra se i najzdravijim gradom u Australiji. Kult zdravog života se u ovom gradu izuzetno njeguje. Između 1998. i 2008. broj biciklista porastao je za 450%, a zahvaljujući ugodnoj klimi i blizini Indijskog oceana, stanovnicima je na raspolaganju niz vanjskih sportskih aktivnosti.

Kopenhagen je u samom vrhu liste globalnog zdravlja zbog kulture vožnje biciklima i velikog pada emisije CO2 u posljednjih deset godina. Svaki dan 50% stanovnika Kopenhagena na posao ili u školu putuju biciklom, a u gradu postoji 400 km biciklističkih staza.

Monaco je najgušće naseljena zemlja/grad na svijetu i ima najduži životni vijek. Stanovnici Monaca u prosjeku žive 89,6 godina. Fondacija princa Alberta od Monaca pokrenula je niz ekoloških inicijativa uključujući i masovno korištenje električnih vozila.