Eko kutak

Svjetski dan hrane – mijenja se klima, moraju hrana i poljoprivreda

Premda razvijeni svijet obiluje hranom, previše je troši i baca, 16. listopad je dan kada svake godine kreće globalno upozorenje – dok se jedni razbacuju, drugi gladuju! Svjetska zdravstvena organizacija zato je 1979. godine uspostavila Dan hrane kao datum u kojem se slavi hrana, ali i razmjena, napredak i raznolikost poljoprivrede. Cilj obilježavanja i pojačanih aktivnosti je utjecati na svijest javnosti o problemu nedostatka hrane u svijetu te ojačati solidarnost zemalja u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva. Alarmantan je podatak da u najsiromašnim zemljama vlada glad, a čak oko 70 milijuna ljudi gladuje. A sve vezano za hranu u najužoj je vezi s klimatskim promjenama, velikim sušama, poplavama, prirodnim nepogodama koje ugrožavaju sigurne izvore hrane.

Istodobno, globalna populacija je u stalnom porastu, a očekuje se da će dosegnuti 9,6 milijardi stanovnika do 2050. Kako bi se zadovoljila tako velika potražnja koja će uslijediti, poljoprivreda i prehrambena industrija sustavi su koji će se trebati prilagoditi nepovoljnim učincima klimatskih promjena i postati otporniji, produktivni i održiviji. To je jedini način na koji se može osigurati blagostanje ekosustava i ruralnog stanovništva te smanjenje emisije štetnih plinova. Ovogodišnja globala poruka UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) je – klima se mijenja, moraju hrana i poljoprivreda! Hrana i poljoprivreda imat će središnje mjesto i na velikoj konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja se održava početkom studenog u Marakešu.

Premda je hrana preduvjet ljudskog opstanka i blagostanja, svijet u kojem živimo nije mjesto na kojem svi mogu zadovoljiti tu osnovnu ljudsku potrebu ili barem ne kvalitetno. Trenutno je oko 800 milijuna ljudi u svijetu lišeno dovoljnih količina hrane, a prema podacima u (FAO) od pothranjenosti pati 26% djece koja pokazuju zaostalost u razvoju. S druge strane čak 1,4 milijarde ljudi ima prekomjernu težinu, od toga je 500 milijuna pretilih. Najveći broj neuhranjenih živi u zemljama u razvoju.

No, nemaju problema s hranom samo stanovnici siromašnih zemalja. Hrana je izvor problema i za najbogatije zemlje, gdje je ima najviše pretilih stanovnika, što je uzrok bolesti, preranih smrti i općeg lošeg zdravstvenog stanja nacija. Čovjekovo zdravlje, kreativnost, efikasnost i raspoloženje izravno su u vezi s načinom ishrane koji se svakodnevno primjenjuje. Pravilna i zdrava ishrana pomaže pojedincu da se lakše suoči sa životnim teškoćama i da se zaštiti od mnogobrojnih fizičkih i psihičkih bolesti. Stoga je pravilna i zdrava ishrana postala jedan od najvažnijih problema savremenog čovjeka. Od davnina je poznato da smo onakvi kakvu hranu uzimamo. Od onoga što jedemo ovisi cijeli naš organizam, a time i odnos prema cijelokupnom životu i naravno, zdravlju.

Stoga, Dan hrane je prilika da se slavi i promovira zdrava hrana i uravnotežena prehrana, a prije svega apelira na iskorjenjivanje siromaštva i gladi kao najvećeg izazova globalnog svijeta.