Eko kutak

Svjetski dan čistih planina – izvor bogatstva i divljenja

Prije 20 godina UN je proglasio 26. rujna Svjetskim danom čistih planina kao podsjetnik na sve veće ugrožavanje planina. Dan posvećen čistoći planina je vrlo aktivan – milijuni ljudi odlaze u planine, pješače, čiste planine, uživaju u predivnim predjelima, planinarska društva više nego inače regrutiraju nove članove i zaljubljenike u prirodu. No, ni planine u kojima svi uživamo i divimo im se, više nisu što su nekad bile. Njihova nepristupačnost stoljećima ih je uvelike štitila od prekomjerne eksploatacije, ali ta posljednja područja nedirnute prirode sada brzo nestaju razvojem poljoprivrede, infrastrukture i utjecaja drugih štetnih faktora.

Zašto su planine toliko dragocjene? Bezbroj je razloga za to. Naime, najveći izvori vode nalaze se ispod planina ili im one služe kao prirodni reaktori za pročišćavanje, dom su milijunima ljudi. Ispod njih izviru najveće rijeke na svijetu i najveći dio zaliha vode na zemlji dolazi s njih. Primjerice, dvije ogromne rijeke u Sjevernoj Americi, rijeka Colorado i Rio Grande, vodu dobivaju uglavnom iz planinskog lanca Stjenjaka. U južnoj i istočnoj Aziji, gdje živi otprilike polovina svjetskog stanovništva, većina stanovnika vodu dobiva iz ogromnih planinskih lanaca Himalaje, Karakorama, Pamira i Tibeta.

Planine su nenadoknadivi prostor za staništa biljnoga i životinjskog svijeta te čuvari biološke raznolikosti. Zahvaljujući nedostupnosti postale su utočište mnogim biljnim i životinjskim vrstama koje su možda već izumrle u nizinskim predjelima. Na primjer, opstanak velikog pande u Kini, kondora u Andama, snježnog leoparda u središnjoj Aziji i još mnogih drugih vrsta kojima prijeti istrebljenje također ovisi o opstanku njihovih planinskih staništa.

Prema pisanju časopisa National Geographic, neki su ekolozi izračunali kako više od 30% poznatih kopnenih biljaka i kralježnjaka živi na manje od 2% površine našeg planeta. Velik broj biljnih i životinjskih vrsta ‘naguran’ je na malenim područjima još nedirnute prirode koja su velikim dijelom sačuvana u planinskim krajevima. Biološka raznolikost koja je sačuvana na tim područjima od velike je koristi za sve nas.

Planine su čuvari prirodnih ljepota. One skrivaju veličanstvene vodopade, prekrasna jezera i neke od najljepših krajolika na svijetu. Stoga ne čudi da se 30% svih zaštićenih područja na zemlji nalazi u planinskim područjima i da su ta mjesta postala omiljena turistička mjesta. Mada brojen planinske zajednice imaju koristi od tog velikog priliva turista, njihov nekontrolirani dolazak mogao bi ugroziti opstanak tih krhkih eko-sustava.

Kroz stoljeća stanovnici planina naučili su kako preživjeti u surovim uvjetima. Na obroncima planina napravili su terase na kojima se još uvijek, i nakon 2.000 godina, uzgajaju poljoprivredne kulture. Pripitomili su divlje životinje, primjerice ljame i jakove (tibetsko govedo), koje mogu podnijeti surove uvjete života na visokim nadmorskim visinama. Osim toga, znanje koje posjeduju ti ljudi moglo bi biti od neprocjenjive važnosti za očuvanje planina. Stanovnici planina jedini su čuvari još uvijek nedirnutih prostranstava u udaljenim predjelima svih kontinenata, objašnjava Alan Thein Durning iz Worldwatch Institutea. Njihovo poznavanje prirode može se mjeriti sa znanjem koje je pohranjeno u knjižnicama suvremene znanosti. No, te je žive ‘knjižnice’ potrebno čuvati jednako brižno kao i ostala planinska bogatstva.

Pod pokroviteljstvom Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, godina 2002. bila je proglašena međunarodnom godinom planina, jer planinama prijete nove opasnosti od globalizacije, urbanizacije i masovnog turizma. I sami smo svjedoci upozorenja UNESCO-a o devastaciji NP Plitvička jezera zbog nekontroliranog razvoja masovnog turizma.