Eko kutak

Svijet se konačno ujedinio u zaustavljanju opasnih klimatskih promjena

Ovih dana u marokanskom gradu Marakešu održava se 22. po redu konferencija UN-a o klimatskim promjenama. Ovaj ekološki forum državnika iz cijelog svijeta održava se u znatno optimističnijem tonu nego svi prethodni do sada. Razlog je prošlogodišinja konferencija u Parizu na kojoj je usvojen prvi sporazum koji obvezuje sve države svijeta, bogate i siromašne, da ograniče globalno zatopljenje smanjivanjem emisije stakleničkih plinova koji u velikoj mjeri nastaju izgaranjem fosilnih goriva. Pariški sporazum o klimi, koji treba otkloniti crni scenarij globalnog zatopljavanja, stupio je na snagu  prije nekoliko dana, nakon rekordno brze ratifikacije u državama koje se sada u organizaciji UN-a okupljaju na novim razgovorima o klimi.

UN-ova dužnosnica išla je i korak dalje te je ustvrdila da je datum ratifikacije (4.studeni) dan kojeg će čovječanstvo pamtiti po tome što su zatvorena vrata klimatskoj katastrofi. K tome ide u prilog i podatak da je 2016. godina na putu da postane dosad najtoplija zabilježena godina, a razine ugljičnog dioksida u atmosferi su već 2015. prešle zlokobni prag. Predstavnici gotovo 200 zemalja u Marakešu raspravljaju o pojedinostima Pariškog sporazuma , tehnologiji i financijskim sredstvima potrebnima kako bi se ostvarili ciljevi sporazuma.

U čemu je značaj Pariškog sporazuma? Nazivaju ga najvećim globalnim sporazumom u ovom stoljeću, jer je uključio gotovo sve države svijeta koje su se obvezale na djelovanje kako bi se globalno zatopljenje ograničilo, a porast prosječne svjetske temperature zadržao na razini znatno manjoj od 2°C. To znači drastično smanjivanje emisija u kratkom roku, u idućih 15 godina. Dogovoren je prvi pravno obvezujući i univerzali sporazum o klimi, a svijet njime kreće smjerom izbjegavanja opasnih klimatskih promjena. Ono što je najvažnije, postignut je visoki stupanj suglasnosti oko solidarnosti, odnosno izdvajanja financijskih sredstava koje će uglavnom preuzeti razvijenije zemlje.

Dogovor u Parizu je kulminacija dugogodišnjeg napora međunarodne zajednice da uspostavi univerzalni multilateralni dogovor o klimatskim promjenama. Nakon ograničenog sudjelovanja u Protokolu iz Kyota i nedostatka sporazuma u Kopenhagenu 2009. godine, EU je izgradila široku koaliciju razvijenih i zemalja u razvoju u korist visokog cilja – zdrave i održive planete koju uništava drastična promjena klime.

Osim uništavanja biološke raznolikosti na Zemlji, promjena klime ima ogroman negativni ekonomski učinak. Znanstvenici su izračunali kako će poplave i ekstremne vremenske prilike utjecati na smanjenje poljoprivrednih prinosa, nanijeti ogromne štete cestovnoj, energetskoj i drugoj infrastrukturi te da će potaknuti dodatne migracije stanovništva. Kako bi se to spriječilo, potrebno je odmah djelovati. Stoga se i polaže velika nada u Pariški sporazum i odgovorno ponašanje svih država.