Eko kutak

Švedska juri prema nultom otpadu

Što bi značilo da se nijedan kućni otpad ne baci? Da se svaka pojedina vrsta otpada pretvori u nešto drugo – nove proizvode, sirovine, plin ili toplinu? Recikliranje svega i svačega izgleda nam kao daleka budućnost, ali – Švedska je već u njoj!
Više od 99 posto kućnog otpada u toj skandinavskoj zemlji već se danas reciklira na ovaj ili onaj način. Dok su mnoge zemlje prespavale čitava desetljeća, Švedska je prolazila kroz pravu revoluciju reciklaže otpada, a već 1975. godine reciklirano je 38 posto kućanskog otpada.
Zbrinjavanje otpada kroz recikliranje i spaljivanje ima u Švedskoj dugu tradiciju. Prva spalionica napravljena je već 1904. godine, danas ih ima 32. Građani, vrlo ekološki osviješteni odavno odvajaju otpad kod kuće, novine, plastiku, metal, staklo, električne uređaje, žarulje i baterije… Potiču ih na to država i lokalne zajednice. Umjesto da bočice od lijekova i ostatke lijekova čuvaju u ormarićima ili bacaju u smeće, Šveđani ih vraćaju ljekarnicima. Sve, baš sve se pokušava ponovo iskoristiti, pa se novine pretvaraju papirnatu masu, boce se ponovno koriste ili rastopljene oblikuju u nove artikle, plastične posude postaju plastična sirovina, hrana je kompostirana i postaje gnojivo za zemlju ili bioplin kroz složeni kemijski proces. Prljava voda se pročišćava do mjere da postaje pitka, posebni otpadni kamioni obilaze gradove i kupe elektroniku i opasni otpad kao što su kemikalije. Porculan i pločice, koji se ne spaljuju, prosijavaju se kako bi postali šljunak koji se koristi u izgradnji cesta. Samo tek oko jedan posto i dalje ostaje smeće pohranjeno na odlagališta. Ekološka svijest nije naravno rezervirana za građane, gospodarstvo i industrija također daju svoj doprinos tome. Tako je
švedski modni megabrend H&M lansirao globalnu kampanju zamjene stare odjeće. Za svaku vreću punu stare odjeće, H&M daje 7,8 dolara popusta. Prosječan Šveđanin godišnje vrati 146 praznih limenki i boca. Ovog ljeta je McDonald’s počeo s akcijom davanja besplatnih hamburgera za svakih 10 praznih boca ili limenki.
Sve je prilagođeno činjenici da se je otpada moguće lako riješiti. Stanice za reciklažu u pravilu se nalaze na oko 300 metara od svake stambene zgrade. Većina Šveđana odvaja otpad koji se može reciklirati u svojim domovima i pohranjuju ga u posebne posude ili ga odnesu u stanicu za recikliranje. Rezultati su impresivni. U 2015. godini gotovo 2,4 milijuna tona kućnog otpada pretvorilo se u energiju kroz spaljivanje otpada. Iste godine Švedska je uvezla više od 2,7 milijuna tona otpada kako bi spalionice mogle biti u pogonu.
Iako bi se očekivalo da iz brojnih spalionica suklja crni dim i zagađuje okoliš, Šveđani su i to riješili. Dim se sastoji od 99,9 posto neotrovnog ugljičnog dioksida i vode, pa se još uz to uvijek filtrira kroz suhe filtre i vodu.
Švedska agencija za zaštitu okoliša razmatra čak još veće naknade i porezne olakšice za skupljanje otpada, a zajedno s proizvođačima pokušavaju potaknuti proizvodnju proizvoda koji će dulje trajati i neće se brzo odbacivati. Švedska nezaustavljivo juri prema nultom otpadu jer i vlada sponzorira oglase kojima se građani pozivaju na recikliranje otpada i to svega što je moguće reciklirati.