Eko kutak

Šume – ljepotice i simboli proljeća

Kalendarski početak proljeća, 21. ožujka, obilježava se već 40-tak godina kao Svjetski dan šuma. Izbor datuma govori o važnosti šumskog bogatstva i njezine zaštite. Svima je poznato kako su šume nenadoknadivi proizvođači kisika i neophodne za prirodnu ravnotežu života na Zemlji. Ipak, one su stoljećima na udaru komercijalizacije, nemilosrdno se krče kako bi se stvorio prostor za nova naselja, poljoprivredne površine, tvornice, ceste, ogrjev. Uništavanjem šuma nastaju ekološke promjene sa štetnim posljedicama među kojima su prvenstveno promjene zemljišta i klime, a posljedično i nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Šume pokrivaju trećinu kopnene površine našega planeta, biološki su najraznovrsniji ekosistemi na kopnu u kojima živi više od pola kopnenih životinjskih i biljnih vrsta. Osim što su od iznimne važnosti u borbi protiv klimatskih promjena, šume doprinose ravnoteži kisika, ugljičnog dioksida i vlage u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda.

Usprkos neprocjenjivim ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek uništava šume bez kojih ne može živjeti. Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu. Prema podatcima UN-a, godišnje se uništi oko 13 milijuna hektara šume. Naime, 12-20% emisija stakleničkih plinova u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je upravo krčenjem šuma. Najpoznatije i najveće šume na svijetu Amazone, doživjele su veliki udar na cijeli ekosustav 80-tih godina prošloga stoljeća kada su se nemilice krčile i pretvarale u pašnjake. Šteta koja je počinjena ni danas nije sanirana, unatoč strogim mjerama za očuvanje. Oči svijeta uprte su u sve što se zbiva oko Amazone, koju nazivaju i plućima svijeta. Brojni žele da se očuva taj jedinstven ekosustav te se tako u akciju uključila i poznata brazilska manekenka Gisele Bundchen, dizajnirajući liniju japanki „Ipanema”. Dio od prodaje popularnog brenda donira za očuvanje te čuvene prašume, koja se prostire u nekoliko južnoameričkih država.

U Hrvatskoj je šumsko bogatstvo dobro zaštićeno. Drvni se resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak i baš zbog toga u Hrvatskoj se godišnje siječe daleko manje drva nego što prirasta. Na taj se način kontinuirano održava prirodna ravnoteža. Osim toga, svaka površina koja se prenamijeni u infrastrukturne i razvojne objekte, zamijeni se novo pošumljenom površinom, tako da se površina pod šumama u Hrvatskoj ne smanjuje. Naše šume se prostiru na oko 47% kopnene površine RH. Od toga je 78% u vlasništvu države, a ostatak u privatnom vlasništvu. Ti se postotci posljednjih godina polako mijenjaju u korist privatnih šumoposjeda, u skladu s povratom nacionalizirane imovine. Zanimljivo je da čak 95% šuma ima prirodnu strukturu te se pošumljuju samo opožareni dijelovi koji nemaju snage za samostalnu obnovu.

Svi volimo da nas okružuju šume, zato iz generacije u generaciju prepričavamo povijesne događaje kada su Mlečani opustošili cijelu južnu stranu Velebita nemilosrdno krčeći šumsko bogatstvo. U Hrvatskoj su rijetki krajevi koji nemaju šuma ili pašnjaka, kao primjerice otok Pag, s rijetkim zelenim oazama. Tamošnje stanovništvo, oduvijek svjesno važnosti zelenih površina, a posebice šuma, kao da traži ispriku za to te je u njihovoj kolektivnoj svijesti još uvijek prisutan stav da su nekoć Mlečani ondje sječom zatrli svaki trag novom rastu šuma.