Eko kutak

Smartphoni – kako utječu na naš okoliš

Premda su u upotrebi 10-tak godina, malo tko se sjeća kada je kupio svoj prvi smartphone. Pametni telefoni postali su masovna potrošna roba koja se relativno brzo zamjenjuje novom i naprednijom. Obično nakon dvije godine, zbog ugovora s tele operaterima, osjećaja da je gotovo „besplatan“ na rate i skupog popravka ako se pokvari ili mijenja dio. Stoga većina radije poseže za novim. I tako u krug. Danas se u svijetu čak dvije milijarde ljudi služi pametnim telefonima.

Od 2007. godine kada je Apple lansirao svoj prvi iPhone, proizvedeno je prema podacima kompanija, koje ih također proizvode, oko sedam milijardi smartphona. Ako tome pribrojimo kompjutore i sve ostale IT proizvode, pitamo se gdje završi taj ogromni otpad i tko o tome vodi brigu.

Mnogi od nas se sjećaju kako je prošle godine, samo dva tjedna nakon što se pojavio na tržištu, Samsung  iz prodaje povukao čak 2,5 milijuna Galaxy Note 7 pametnih telefona i to zbog baterije koja je u 35 slučajeva eksplodirala pri punjenju. Osim razočarenja ljubitelja smartphona koji su željno iščekivali omiljenu igračku i velikog poslovnog neuspjeha Samsunga, taj događaj bio je zanimljiv i po reakciji ekološki osviještenih potrošača i ekoloških aktivista. Krajem prošle godine tisuće ljudi diljem svijeta zatražilo je od Samsunga izradu konkretnog plana za ponovnu uporabu ili recikliranje oko 4,3 milijuna Galaxy Note7.

Od Hong Konga do Washingtona te europskih metropola, pozivao se broj Samsungove korisničke podrške kako bi ekološki zabrinuta masa saznala  hoće li se i kako uređaji ekološki zbrinjavati. Pritisak na Samsung je bio golem i s društvenih mreža, bila je to kratka, ali intenzivna kampanja za kompaniju koja živi od povjerenja kupaca. Samsung je povukao sve uređaje koje je do tada plasirao, a obustavljena je daljnja distribucija s još tolikom količinom telefona. Uz obećanje da će pokušati spasiti komponente koje se mogu koristiti, a ostatak reciklirati na ekološki prihvatljiv način, južnokorejski tehnološki gigant nije ništa prepustio slučaju, a poslije se afera potpuno smirila.

Elektronički otpad koji je u međuvremenu postao golem, ipak se za razliku od drugih otpada zbrinjava na nadziran i organiziran ekološki način. To je i nužno, jer elektronički uređaji sadržavaju opasne tvari kao što su toksični metali opasni za zdravlje ljudi i okoliš poput olova, žive, kadmija i drugih. S druge strane, sadrže komponente koje se posebnim reciklažnim postupkom mogu koristiti u neke druge svrhe.

Elektronički,  otpad klasificiran je kao EE otpad i ne smije završiti u komunalnom otpadu. Treba se prikupljati odvojeno, a potom posebnom tehnikom reciklirati. U Hrvatskoj takav otpad ne može prikupljati tko hoće, postoje ovlaštene tvrtke koje se time bave. Uz to sva prodajna mjesta smartphona primaju stare ili neispravne telefone i prosljeđuju ih na mjesta predviđena za daljnji postupak odnošenja i reciklaže. Odvoz EE otpada je besplatan za građane, dovoljno je da nazvati broj ovlaštenog sakupljača, poslati sms ili e-mail. Ako je suditi po načinu organizacije, a sve više je ljudi svjesno opasnosti bacanja IT otpada bilo kuda, bez nadzora, izgleda da se svijet zna nositi sa sve većim količinama elektroničkog otpada kojeg će biti sve više i više.