Eko kutak

Savršenstva prirode – Plavo jezero u Australiji

Gotovo je nemoguće i zamisliti da je bilo koji ekosustav na našoj planeti  proživio tisuće godina te da ga protok vremena i razvoj tehnologije i načina života ljudi nije ni dotakao, a kamoli uništio. Upravo takav prirodni unikat krije se u Australiji i naziva Plavo jezero ili „božja voda“ kako su ga od milja nazivali ljudi diveći se kristalno čistoj plavoj vodi. Zaljubljenici u prirodne rijetkosti muče se da pronađu riječi kojima bi opisali ljepotu toga australskog jezera. Plavo jezero je duboko oko 75 metara. Dno jezera je 30 metara ispod razine glavnih ulica obližnjeg grada, a opskrbljuje ga pitkom vodom, ali u strogo kontroliranim količinama. Čistoća vode je tolika da se vidi unutrašnjost jezera i život u njemu na čak 10 metara dubine.

Plavo jezero nije nikada  bilo pogođeno klimatskim promjenama ili bilo kojom drugom vrstom utjecaja iza kojih je stajala čovjekova ruka. Australski stručnjaci dugo se aktivno bave istraživanjima jezera. Tvrde da su njihova otkrića i analize pokazale kako je kristalno bistra voda i život u njoj u istom kemijskom stanju kao što su bili prije čak 7500 godina. Nekoliko drugih jezera u blizini su presušili u proteklih 40 godina zbog klimatskih promjena. No, voda  Plavog jezera je ostala netaknuta. Rezultati njihovog istraživanja, objavljenog u časopisu Biology pokazuju kako je Plavo jezero ostao relativno stabilan i elastičan sustav.

Znanstvenici sa Sveučilišta Adelaide željeli su utvrditi u kojoj su mjeri ekološke promjene ugrožavale ekosisteme i kako su oni reagirali na njih. Analizirali su, među ostalim, silikatne alge koje pripadaju porodici fitoplanktona, vrlo podložnog promjeni kemijskog sastava vode. Došli su do zaključka kako je sve isto kao i prije više od sedam tisuća godina. Ipak, ostaje neobjašnjeno zašto Plavo jezero toliko odolijeva promjenama, a druga jezera blizu njega ne.

Isto tako, u velike čarolije Plavoga jezera ubraja se i sezonska promjena boje vode. Tijekom prosinca te do ožujka, jezero se pretvara u kobaltno plavu boju. U hladnijim danima vraća se u hladniju sivu boju i to od travnja do studenog. Točan uzrok ovog fenomena je i dalje stvar nagađanja, ali općenito se smatra vjerojatnim da zagrijavanje površinskih slojeva jezera u ljetnim mjesecima na oko 20 stupnjeva Celzijusa utječe na proces pretvaranja kalcijevog karbonata iz otopine u kristalne čestice i obratno. Kretanje planktonskih oblika života unutar jezera tijekom godišnjih doba i tijekom dana mogu dodatno igrati ulogu u promjeni boje.

Zanimljivo je da znanstvenici prognoziraju nastavak dugovječnosti Plavog jezera. Ono bi  moglo nastaviti život bez promjena stotinama, a možda i tisućama godina u budućnosti ako ne bude nekog većeg rušilačkog pohoda od strane čovjeka i tehnologije. No, poznajući australsku predanost zaštiti i očuvanju prirode, sigurno će očuvati i Plavo jezero, jedino takvo na svijetu.