Eko kutak

Pitka voda za svakoga

Premda nam se čini da vode ima posvuda oko nas, osim u beskrajnim afričkim pustinjama, te da su njezine zalihe gotovo neiscrpne, taj životno važan resurs nije dostupan svima. Oko 884 milijuna ljudi nema pristup zdravoj pitkoj vodi, više od 2,6 milijardi nema osnovni kanalizacijski sustav, a oko 1,5 milijun djece mlađe od pet godine svake godine umire od bolesti uzrokovanih neodgovarajućim sustavom opskrbe vodom ili kanalizacije.Trenutno u svijetu 31 država Afrike i Bliskog istoka ima velike probleme s osiguranjem pitke vode. Prema nekim procjenama do 2025. godine 48 država s ukupno 2.8 milijardi stanovnika nalaziti će se u skupini područja bez ili s malim rezervama pitke vode.

Stoga je UN-ova Generalna skupština 1994. proglasila 17. lipanj Svjetskim danom suzbijanja nestašice vode i suša, kako bi se u ljudima probudila svijest o potrebi međunarodne suradnje u borbi protiv tih problema.

Iz EU također stiže apel kako je nužna hitna edukacija građana o štednji vode – od svakodnevnog pranja posuđa i tuširanja do velikih rashladnih uređaja. Ističe se kako se mora stvoriti takvo javno mnijenje kako bi građani bili svjesni opasnosti koje im prijete kao što je to slučaj s energijom. Istraživanja su pokazala da od nedostatka vode nije ugrožen samo jug Europe, nego se problem brzo širi i na sjeverni dio, ponajviše kao posljedica globalnog zatopljenja, povećanja populacije i jačanja gospodarstva.

Danas u razvijenim državama stalno raste iskorištavanje vode (4-8 % godišnje). Izvori pitke vode u vrlo skoroj budućnosti bit će glavna zapreka gospodarskom razvoju te se često upozorava da će „slijedeći veliki rat biti rat za pitku vodu“. Izgleda nemoguće, ali UN upozorava na četiri temeljna problema koja mogu biti uzrokom nevolja s vodom. To su manjak obnovljivih izvora, neujednačena distribucija vode, kvaliteta vode i zdravlje ljudi te ekološke posljedice izgradnje brana i akumulacija.

Prirodni izvori vode, kao što je kiša, također, u nekim dijelovima svijeta poprimaju razmjere ekstrema te u nekim ne znaju što će od vlage, a drugima od suše. Najkišovitija mjesta na svijetu sudeći po godišnjoj prosječnoj količini oborina je Tutenendo u Kolumbiji i Cherrapunji u Indiji. Najmanje kiše u najdužem razdoblju od čak 14 godina zabilježeno je u jednom dijelu sjevernog Čilea.

Europska komisija predviđa da će do 2070. godine suša biti više pravilo nego iznimka u većini zemalja EU-a. S tim jedino ne bi trebale imati problema Irska, Velika Britanija, skandinavske zemlje i sjeverna Njemačka. U posljednjih 30 godina novčana šteta uzrokovana sušom dosegnula je 100 milijardi eura, a na godišnjoj razini prosjek štete se učetverostručio.

Hrvatska se po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku nalazi na petome mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Jedna je od rijetkih zemalja u svijetu koja ima značajne rezerve neonečišćene pitke vode.