Eko kutak

Otpad prošlosti je bogatstvo budućnosti!

Otpad nije nužno problem. Ekologija i ekonomija mogu ići zajedno ruku pod ruku. Naime, Europska unija je predstavljanjem novog paketa o kružnom gospodarstvu napravila snažan zaokret prema uspostavljanju resursno učinkovitog društva. Projekt je nazvan „zero waste“ strategija ili „nula otpada“. Zapravo, to je proces stvaranja uvjeta u kojima će sve što proizvodimo i trošimo imati minimalan učinak na okoliš i čovjeka. U takvom sustavu se smišljeno provode aktivnosti promicanja odvojenog prikupljanja otpada te njegovo zbrinjavanje kroz maksimalno moguće recikliranje svih iskoristivih otpadnih materijala i sirovina. Premda Hrvatska ne prednjači u ekološki osviještenim aktivnostima na tom planu, neki naši krajevi potrudili su se biti u uskom krugu onih u Europi koji svoj otpad pretvaraju u novo bogatstvo.

Tako je Međimurje je prepoznato kao predvodnik po pitanju gospodarenja otpadom. U samom su državnom vrhu po pitanju odvajanja otpada s 40%, dok je hrvatski prosjek tek 16%. Međimurci su u 2015. godini odvojeno sakupili i samostalno obradili oko 50% otpada, a po stanovniku odložili blizu 100 kg miješanog komunalnog otpada, po čemu su u samom državnom vrhu odvojenog prikupljanja i obrade otpada. Cilj je do 2020. navedeni postotak podići na 70%, a količinu odloženog otpada po stanovniku smanjiti na 50 kg. Kakav je to rezultat govori i činjenica da je međimurska lokalana samouprava dio sustva od samo 300 općina u cijeloj Europi koje su kao Međimurci dobri upravljači gospodarenja otpadom.

U uskom krugu onih koji već danas idu putem koji propisuje Europska unija našlo se i sedam krčkih lokalnih jedinica. Svoje mjesto na listi ponosnih predvodnika “zero waste” koncepta na našem kontinentu Krčani su zaslužili više od desetljeća dugom provedbom sustava odvojenog prikupljanja otpada koji je nedavno nadograđen modelom prikupljanja kućnog otpada “od vrata do vrata”.

Zahvaljujući davno zaživjeloj praksi žitelja Grada Krka i općina Omišalj, Malinska-Dubašnica, Dobrinj, Vrbnik, Punat i Baška danas se, prema posljednjim pokazateljima krčkog komunalnog društva “Ponikve eko otok Krk”, na otoku odvojeno prikupi (a potom i reciklira) čak 46% proizvedenog otpada. Drugim riječima, a to potvrđuje i izlist sa službenih internetskih stranica “Zero waste networka”, od 330 kg otpada godišnje proizvedenog po glavi svakog otočana krajem 2015. nerazvrstano je ostajalo ‘tek’ 178 kg smeća, količina koju na Krku već do 2020. godine namjeravaju dodatno smanjiti do udjela od svega 20 posto ukupno proizvedenog otpada.

Otpad prošlosti je bogatstvo budućnosti, deviza je koja stimulira gospodarenje otpadom po bezdeponijskom  konceptu, odnosno sustavu „nula otpada“ koji je u Europi i svijetu afirmirani model gospodarenja otpadom. Temeljen je na pet osnovnih načela: REDIZAJNIRATI proizvod, REDUCIRATI uporabu, RABITI ponovno, RECIKLIRATI i RAZGRADITI. Strategija „zero waste“ sustava je postići maksimalnu iskoristivost otpada što za rezultat ima minimalnu ili zanemarivu količinu ostatnog otpada na odlagalištima. Korištenje vrijednih sirovina i njihovo odvojeno prikupljanje nije samo pitanje poštivanja  zakona i smjernica nego zalog ekološki zdravog okoliša i novoga bogastva ko  se stvara iz već upotrijebljenih sirovina. Zboga toga „zero waste“ koncept postaje i sve važnija gospodarska grana.