Eko kutak

Opstanak afričkih slonova – Kina zatvara tvornice slonovače

Potražnja za nakitom i predmetima izrađenih od slonove bjelokosti na nekim tržištima poput kineskog poprimila je goleme razmjere. Bjelokost, slonovača ili bijelo zlato kako u Kini nazivaju slonove kljove, ima sve više kupaca kako raste broj bogataša u Kini, a u toj i ostalim azijskim zemljama predmeti od slonovače predstavljaju statusni simbol. Osim toga, od davnina su se i religijski simboli izrađivali od slonovače, a nisu prestali ni do današnjih dana. Posjedovanje različitih predmeta i nakita oduvijek je bio stvar statusa, jer bjelokost je skupa zbog svoje rijetkosti i teške obrade te boje koja je u početku mliječno bijela, a s vremenom poprima žućkasti ton.

Streloviti porast potražnje bjelokosti u Kini, gdje se cijena neobrađenih kljova u samo četiri godine utrostručila, potaknuo je ilegalnu trgovinu, a time i masovne pokolje slonova u afričkim savanama. Kada b se nastavilo ovakvim tempom afrički bi slonovi mogli nestati unutar jednog naraštaja, upozoravaju udruge za zaštitu životinja. Prema njihovim izvješćima od 2010. do 2012.godine ubijeno je više od 100.000 slonova kako bi se opskrbilo nezasitno tržište slonovače. Naime, četvrtina bjelokosti prodane u maloprodajnim dućanima u Pekingu i Šangaju je ilegalnog porijekla, a neke skupine za zaštitu ugroženih vrsta procjenjuju da je čak preko 90% sve bjelokosti koja se prodaje u Kini iz ilegalnih izvora. Trguje se, tvrde, potajno, a ne više u dućanima.

Potražnja za slonovskim kljovama u Kini stvara potpunu agoniju na drugom kraju svijeta, u Africi, postojbini slonova gdje se ne biraju sredstva da se dođe do skupocjene slonovače. Već nekoliko godina traju pravi ratovi između policije i vojske s jedne strane i krijumčara bjelokošću s druge strane što pokazuje kako je bjelokost postala veliki izvor zarade. Ovaj sukob, koji je zahvatio nekoliko afričkih država, vrlo je žestok, a mrtvi se broje u stotinama.

Vlasti u Kini pod velikim su pritiskom udruženja za zaštitu divljih životinja, vlada zemalja koje nisu u stanju spriječiti krivolov i krijumčarenje, a i svjetske javnosti koja sve više kritizira neviđenu beskrupuloznost prema ugroženoj vrsti. Ipak se nešto mijenja. Naime, prve ohrabrujuće vijesti stigle su iz Kine u ožujku ove godine. Kina ima legalne tvornice za preradu slonovače, kao i ilegalne te su kineske vlasti počele zatvarati upravo legalne tvornice i maloprodajne dućane. Polovicu u zatvorile u ožujku, a ostatak do kraja ove godine.

Prve trgovinske zabrane oduševile su sve zaštitnike ugroženih afričkih slonova, a ako do kraja godine dođe do potpune zabrane znatno će se smanjiti ubijanje tih životinja i ilegalna trgovina. Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) zabranila je 1989. trgovinu bjelokošću, ali je poslije dopustila ograničenu količinu za prodaju. U međuvremenu je međunarodna trgovina eksplodirala i odvija se najčešće mimo kontrole. Trgovci i krijumčari pronalaze sve puteve i distribucijske kanale kako bi izbjegli kontrolu te trguju preko zemalja koje ne rade ozbiljne zapljene i kontrole slonovače. Procjenjuje se da se godišnje trguje s oko 240 tona slonovače što iznosi preko 1,5 milijardi dolara unosnog tržišta. Aktivisti koji su istraživali kinesko tržište utvrdili da je cijena sirove bjelokosti s 550 eura za kilogram u 2010. skočila na čak 1.540 eura u 2014.

Prema procjeni CITES-a, 1989. godine živjelo je 1,3 milijuna slonova. Unatoč međunarodnoj zabrani trgovine slonovačom (koja je kasnije djelomično ublažena za neke afričke zemlje), populacija slonova u posljednje 23 godine drastično se smanjila. CITES tako procjenjuje da sada u Africi živi između 472.000 i 800.000 te u Aziji 40.000 slonova.

Ako je Kina s tako ogromnim tržištem i potražnjom krenula u zabranu legalnih tvornica za preradu slonovače, ubrzo bi međunarodna trgovina mogla postati potpuno ilegalna – što znači i veću sigurnost za slonove te žive simbole Afrike koji proživljavaju pravu pošast ubijanja i istrebljenja.