Eko kutak

Može li se rast populacije i ekonomije osigurati bez žrtvovanja prirode

Ekološki izazovi  s kojima se svijet suočava nikada nisu bili veći ili složeniji. Uz klimatske promjene i narušenu bioraznolikost, ekolozi  sve češće barataju s  terminom  ‘populacijska bomba’ili utjecajem velikog rasta svjetske populacije na prirodne resurse i obratno. Trenutno na svijetu  živi  7,3 milijarde ljudi. Prema procijenama  UN-a do 2050. broj stanovnika na planeti mogao bi se popeti na 9,7 milijardi, a do 2100. čak 11 milijardi. Porast  stanovnika toliko je veliki za tako kratak vremenski period da je gotovo nemoguće predvidjeti  posljedice. Iako se predviđa da će broj ljudi preći 11 milijardi do kraja stoljeća, niko ne zna da li je to održivo za sve nas.

Koliko uopće ljudi Zemlja može podnijeti? To je pitanje koje demografi postavljaju još od vremena Babilonaca. Prema projekcijama iz godine 1891., Zemlja može podnijeti šest milijardi ljudi, a prema prognozi iz 1925., osam. Godine 1970. jedan je harvardski oceanograf smatrao, da će hrane biti za 40 milijardi ljudi. Stručnjak sa Sveučilišta Brown tih godina predviđao je pak  da će brojka od 5,9 milijardi biti podnošljiva ako svi budu vegetarijanci, a deset godina kasnije australski je demograf Colin Clark  predvidio 28 milijardi, ali je kasnije povećao svoju procjenu na čak 157 milijardi. Na temelju analize dostupnih tekućih voda, u knjizi ‘ Koliko ljudi može održati Zemlja?’ Joel Cohen procijenio da se taj broj kreće između 4,9 i 137,5 milijardi ljudi. Dakle iz svega priloženog  nema pravoga odgovora koliko Zemlja sa svojim resursima može hraniti stanovnika. No sigurno je da će se rastom populacije povećavati potražanja za hranom, vodom, energijom, infrastrukturom. Sve više će gurati  prirodu na rub izdržljivosti.

Rast stanovništva  veliki je izazov  i rizik jer kako je objavio World economic forum,  već sada upotrebljavamo oko 1,7 puta više prirodnih resursa nego što su Zemljini biološki kapaciteti. A taj će se problem samo pogoršavati  u  slijedeća  tri desetljeća velikom rastom svjetske populacije.

Prema istraživanjima WWF-a objavljenim u  publikaciji ‘Living Planet Report 2016′, čovječanstvo živi na rubu i iznad mogućnosti koje pruža Zemlja, a nastavi li se trošenje prirodnih resursa sadašnjim tempom, 2050. godine ljudi će trebati barem dva planeta.
Vodeći ekolozi skloni su već sadašnje stanje ocijeniti tako lošim pa  upozoravaju  da čovječanstvo više ne živi od kamata, nego je počelo trošiti ekološku glavnicu našeg planeta.

Publikacija WWF-a, poznate ekološke organizacije, zasniva se na cijelom nizu različitih podataka koji se koriste kako bi se formulirali indikatori Zemljina blagostanja.  Posebno su zanimljivi podaci  o bioraznolikosti kao osnovnom uvjetu biološke ravnoteže. Globalna biološka raznolikost opada po  alarmantnoj stopi, što ugrožava preživljavanje drugih vrsta i vlastite  budućnosti. ‘ Living Planet  Report 2016′ otkriva da je  globalna populacija riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova pala za 58 posto između 1970. i 2012. godine. Svjedočit ćemo padu od dvije trećine u pola stoljeća od 1970. do 2020. – osim ako sada ne promijenimo  naše prehrambene i energetske sustave, omogućimo održivi razvoj i  spriječimo klimatske promjene.
Smanjenje različitih vrsta još izraženije u tropskim krajevima jer je tamo pritisak ljudi na prirodne resurse još dramatičniji. Primjerice, brojnost tropskih populacija smanjila se u prosjeku 58 posto od 1970. do 2003. godine. Enormno  smanjenje posljedica je krčenja tropskih šuma i pretvaranja tla u obradivu zemlju i pašnjake između 1950. i 1990. godine. Pod paskom ekologa su posebno zemlje s velikim gospodarskim rastom. Američki ekonomski razvitak  već je doživljen kao  velika ekološka rasipnost.Pitanje je kako će se dalje razvijati Kina,  Indija te još nekoliko zemalja koje se ubrzano razvijaju. O načinu njihovog napretka ovisit će sudbina čovječanstva. Utješno je, kažu znanstvenici da možemo promijeniti način života i odnos prema prirodnim resursima o kojima smo potpuno ovisni.