Eko kutak

Metropole trajno udaljavaju automobile iz šireg središta grada

Hoće li doista automobili postati nepoželjni  u velikim europskim metropolama? Takav scenarij prije izgleda kao nemoguća misija, ali  obruč oko automobilskog prometa u velikim gradovima sve više se steže. Ispušni plinovi i smanjenje CO2 nametnulo se kao imperativ kvalitetnog i zdravog života u velikim konglomaracijama. Počelo je još 1998. godine  kada se prvi put  obilježio dan bez automobila u nekoliko francuskih gradova, zatim 1999. godine u talijanskim, a 2000. godine se obilježio na europskoj razini, kad je sudjelovalo 800 gradova. Obilježavanjem tog datuma nastoji se ukazati na preveliki broj prijevoznih sredstava čiji ispušni plinovi pridonose zagađenju zraka i oštećenju ozonskog omotača. Europski dan bez automobila obilježavao se 22. rujna na inicijativu ekoloških udruga, koji su kasnije prihvatile gradske institucije. U mnogim se europskim gradovima, pa i Zagrebu i ostalim većim hrvatskim gradovima obilježava tjedan bez automobila, tijekom kojeg se promiču ekološka prijevozna sredstva.

No, središta grada bez automobila nisu više tek prigodna manifestacija jedan dan i to 22. rujna. Svaki iole ambiciozniji gradonačelnik želi trajano proširiti taj prostor kaka bi postao carstvo biciklista i pješaka. Tako je gradonačelnik Madrida, Manuel Carmen najavio svoj plan da do isteka mandata 2019. potpuno udalji automobile iz središta grada, a do 2025. zabrani sve dizelske automobile u Madridu.

No, španjolski grad nije jedini koji se priprema za uzbuđenje bez automobila. Urbanistički planeri i kreatori politike širom svijeta planiraju  trajno zabraniti sve automobile iz svog centra grada do 2019. Njemački  Hamburg planira prometnu budućnost u kojoj bi pješaci i biciklisti  poptpuno nadvladali automobile. U narednih dva desetljeća, Hamburg će smanjiti broj automobila samo dopuštajući pješacima i biciklistima da uđu u određena područja. Projekt  nazvan ‘zelena  mreža’ predviđa  povezane prostore na koje ljudi mogu pristupiti bez automobila. Do 2035. mreža će pokriti 40 posto Hamburga i uključivat će parkove, igrališta, sportske terene  i groblja.

Što li tek planiraju skandinavski gradovi čiji su stanovnici bez prislile veliki ljubitelji pješačenja i bicikliranja. Kopenhagen danas primjerice ima više od 200 milja biciklističkih staza i ima jedan od najnižih postotaka vlasništva automobila u Europi.
Najnoviji cilj je izgraditi autocestu za bicikle koji će se protezati u okolna predgrađa. Prva od 28 planiranih ruta otvorena je 2014., a još 11 bit će dovršeno do kraja 2018. Grad je također obećao postati potpuno neutralan od ugljika do 2025. godine.

Kada je Paris zabranio automobil s pločama s parnim brojem za jedan dan u 2014. godini, onečišćenje zraka je  palo za 30%. Sada grad želi obeshrabriti automobile u vožnji u središtu grada.

Od srpnja 2016. svi vozači s automobilima koji su nastali prije 1997. ne smiju voziti u središtu grada radnim danom. Ako to učine, bit će im novčano kažnjeni, iako vikendom mogu slobodno tamo voziti.
Poput Pariza i  London kreće s zabranom za automobile na dizel do 2020. godine. Trenutno grad destimulira upotrebu dizelskih motora u nekim dijelovima grada naplaćivanjem pristojbe od 12,50 funti dnevno za dizelske automobile koji ulaze u centar grada  tijekom vršnih sati.
Bruxelleski glavni trg i ulice koje ga okružuju uvijek su bila samo pješačka zona. Ceste čine drugu najveću zonu bez automobila u Europi, iza Kopenhagena.Godine 2002. Bruxelles je lansirao svoj prvi ‘Tjedan mobilnosti’ koji je trebao potaknuti javni prijevoz umjesto  privatnog.

Dok su mnogi od spomenutih gradova nametnuli zabrane vožnje automobilima, Vancouver je lako nagovorio svoje ekološki jako osviještene stanovnike da  sve više upotrebljavaju javni prijevoz. Čak polovica stanovnika Vancouvera pješači, biliklira ili se vozi javnim prijevozom. Grad svakoga lipnja  održava dan, kada zabranjuje automobile iz prometnih blokova, a postavlja besplatne ulične festivale.