Eko kutak

Međunarodni dan Dunava – rijeke s najviše imena

Toliko opjevana rijeka, veliki, plavi  Dunav slavi svoj dan 29. lipnja, a obilježava ga 10 zemalja kroz koje protječe u dužini od preko 2.800 kilometara. U Europi je samo Volga veća rijeka od Dunava oko kojega živi čak 81 milijun stanovnika. U Hrvatskoj Dunav prolazi kroz dvije županije u dužini od 138 kilometara. No sve se rijeke, vode i pritoci s tog područja bez obzira na kojem dijelu svoga puta, susreću i ulaze u Dunav. Dunav je jedina velika europska rijeka koja teče od zapada prema istoku. Nakon dugog puta rijeka se ulijeva u Crno more u području delte Dunava u Rumunjskoj i Ukrajini. Za razliku od ostalih rijeka, dužina Dunava mjeri se od ušća do izvora, a polaznom točkom smatra se svjetionik u Sulini na Crnom moru. Utjecajni sliv Dunava ima površinu od 805.000 km.

Početak Dunava tvore dvije rječice u Schwarzwaldu, Breg i Brigach, pa se Dunav još naziva ‘rijekom bez izvora’. Dvije riječice se spajaju u Donaueschingenu gdje se, u parku dvorca, nalazi fontana iz 19. stoljeća zvana „Donauquelle” koja simbolizira službeni izvor rijeke. Dunav iz Baden-Württemberga, ulazi preko Bavarske u sjevernu Austriju (prolazeći kroz Linz i Beč) te kroz jug Slovačke gdje prolazi kroz Bratislavu, prelazi preko Mađarske (kroz Budimpeštu) od sjevera prema jugu te između Baranje i riječnog otoka Karapandže ulazi u istočnu Hrvatsku. Zatim izbija na granicu Hrvatske i Srbije (Vojvodina) te ugrubo slijedi granicu Hrvatske i Srbije. Prolazi pored Vukovara, a kod Iloka napušta Hrvatsku i ulazi u Srbiju. Prolazeći kroz Beograd, rijeka kasnije tvori granicu između Srbije i Rumunjske te kasnije i između Rumunjske i Bugarske, nakon čega se ulijeva u Crno more u Rumunjskoj, tvoreći veliku deltu na granici s Ukrajinom.

Delta Dunava je zaštićena prirodna regija u Rumunjskoj i Ukrajini, gdje se nalazi šuma Letea. Deltu je UNESCO označio kao svjetsku baštinu 1991. Sa stotinama kilometara dugačkim tokom Dunav prolazi kroz više klimatskih zona i raznolik okoliš, što objašnjava raznolikost biljnog i životinjskog svijeta uzduž rijeke.

Dunav je rijeka s najviše imena: drevni Tračani su ga zvali – Istros, Skiti – Mataos, Rimljani – Danister i Danibius, Grci – Dunavius, Nijemci i Austrijanci i sada ga zovu – Donau, Francuzi – Le Danibe, Mađari – Duna, Italijani – Danibo, Turci – Tuna, Rumuni – Dunarea, Česi, Slovaci i Rusi – Dunaj, a Hrvati, Srbi i Bugari – Dunav. O njemu su pisali mnogi drevni pisci, a Napoleon je rekao da je Dunav „car među rijekama“. Vječan je kao Tibar, plodonosan kao Nil, veličanstven kao Misissipi, ljubljen kao Volga, živahan kao Rajna. Dunav je doista jedinstvena rijeka na europskom kontinentu.

Stoljećima je povijest podunavskih naroda pisana i na obalama Dunava, a tako je sve do današnjih dana. Dunav nije samo plovni put, već i važna kulturna znamenitost. Nadahnuće je za brojne mitove, pjesme, kompozicije i stotine modernih romana. Tako je i čuveni „Valcer na lijepom plavom Dunavu“ nastao kada je Dunavom plovio kompozitor J. Strauss mlađi.