Eko kutak

Masovni turizam i ekologija – Lošinj čuva zrak i vodu kao dragulje

Nije još ni kraj veljače, a najave za ovu turističku sezonu su izvrsne. Međutim, masovni turizam ostavlja trajne posljedice po prirodu i okoliš o kojima treba voditi računa. Dvije destinacije u Hrvatskoj  posebno su pod povećalom zbog velikog rasta masovnog turizma i gospodarskih aktivnosti kojima se želi što više zaraditi. To su NP Plitvice i grad Dubrovnik, posebne i jedinstvene turističke destinacije koje imaju svoju priču ,kulturnu baštinu kao Dubrovnik ili rijedak prirodni ekosustav kao Plitvice. Sve to valja vrednovati i čuvati kulturne i prirodne resurse kako te dvije destinacije ne bi izgubile temelj svoje atraktivnosti. Nikada ranije kao sada nije bio potreban plan održivog razvoja turizma kao cijele gospodarske grane.

Najljepši nacionalni park Plitvice dogurao je do toga da je prošle godine intervenirao UNESCO s jasnom porukom da će Plitvice ako se ne zaštite od prevelike masovnosti biti uklonjen s popisa svjetske prirodne baštine. Prije 20-tak godina na Plitvička jezera dolazilo je oko 300.000 posjetitelja, danas čak 1,300.000. Dnevno parkom u sezoni prođe oko 15.000 posjetitelja, a trebalo bi maksimalno oko 8.000. Jasno je koliki je to udar na prirodu. A drugi su spremili poduzetnici prevelikom gradnjom apartmana na rubnim područjima parka.

U NP Plitvice razmišljaju o nizu mjera koje će spriječiti gužve i preveliki dolazak turista tijekom dana. Po ugledu na praksu u drugim svjetskim atrakcijama, ulaz u Plitvice će vjerojatno poskupiti, a i ograničit će se broj dnevnih karata kako bi se dnevna posjeta turista svela u prihvatljive okvire.

Drugi turistički dragulj, grad Dubrovnik je u 2008. zabilježio pola milijuna gostiju, prošle godine ih je bilo više od milijun. Dizanje cijena najavljuje se i u Dubrovniku. Tako će poskupiti ulaz na zidine, a skuplje će se naplaćivati i prilaz gradu za vozila. Spominje se i semafor na ulazu u grad koji bi propuštao i zaustavljao rijeke turista posebno kada pristanu veliki kruzeri. To su samo neke od mjera koje bi pomogle da se sačuvala stara jezgra grada. Stradunom se na vrhuncu sezone svakog dana prošeće više od 10.000, a, procjene su grada da bi maksimum  trebao biti 8.000 posjetitelja. Dubrovnik koji na UNESCO popisu svjetske baštine ne može podnositi tolike gužve, jer treba sačuvati svoju neponovljivu povijesnu jezgru i u budućnosti.

Nekima koji nisu na takvom udaru kao Plitvice i Dubrovnik možda je bilo lakše osmisliti održivi razvoj turizma. Ali to ne umanjuje napore i rezultate koje je primjerice postigao otok Mali Lošinj. Smatra se (dobitnik brojnih međunarodnih priznanja) da je  Mali Lošinj jedan od najboljih primjera održivog razvoja turizma, a uz to i vrlo ekonomski uspješnog. Sedmi po veličini otok u Hrvatskoj privlači posjetitelje bogatim prirodnim ljepotama – bistro more, čist zrak, blaga klima, bogatstvo flore i faune. Upravo ta bogatstva prirodnih resursa Lošinj je prepoznao i dobro iskoristio potičući održivi razvoj i odgovorni turizam. Sve što se događa ili će se događati na Lošinju zajednički je projekt i novi brand  otoka pod nazivom „Lošinj-otok vitalnosti“. Premda niču hoteli, a stari se obnavljaju, ispitivanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo potvrdila su kako je Lošinj očuvao netaknutu prirodu. Lošnjnski zrak je u prvoj kategoriji kakvoće. Ljekovitost otočnog zraka poznata je od davnina, a sačuvana je do danas. I morska voda održava bistrinu i čistoću. Trenutno više od 120 dobrih dupina živi u lošinjskom akvatoriju, dok su u nekim akvatorijima susjednih zemalja u potpunosti nestali.