Eko kutak

Koraljni grebeni- najveća žarišta života na Zemlji

Još od drevnih vremena koraljima se pripisuju ljekovita svojstva i vjerovanje da štite od zla. Bio je sveti kamen božice ljubavi Afrodite, stari Egipćani, Grci i Rimljani ukrašavali su koraljima zidove svojih palača i vaza te izrađivali nakit. U srednjem vijeku bio je običaj nositi komadiće koralja uz sebe kao amajliju protiv uroka. I danas je čest običaj kod brojnih naroda pokloniti djetetu koraljnu narukvicu, jer koralji blijede pri povišenoj temperaturi tijela te su odličan indikator povišene temperature kod djeteta. No, relativno malo ljudi zna, osim strastvenih ronioca, kako su koralji i grebeni koje oni tvore jedinstveni ekosustav, dovoljan sam sebi, a koji živi u plitkim morskim vodama stotinama milijuna godina i najveće su žarište živih organizama na planeti.

Premda koraljni grebeni zauzimaju manje od 0,2 posto oceanskog dna, dom su oko 30% vodenoga, biljnog i životinjskog svijeta. Ujedno su i izvor hrane i zaštita od okolnih grabežljivaca. Kako su nastala ta čuda prirode opisao je još Charles Darwin davne 1842. godine. Darwin smatra da grebeni nastaju rastom kolonija koralja u plitkim obalnim dijelovima toplih mora, a da se koraljni otoci stvaraju na starim ugaslim vulkanima. Za stvaranje koraljnih grebena i otoka potrebni su deseci tisuća ili čak milijuni godina. Najveći koraljni greben na svijetu koji se stvorio oko plitkog obalnog dijela kontinenta nalazi se uz istočnu obalu Australije, uglavnom je nepromijenjen zadnjih 6.000 godina, a proteže se dužinom od 2.000 km.

Taj jedinstveni ekosustav ne traži ništa izvan svoga okruženja da bi preživio. Koralji koji formiraju grebene žive u simbiozi s algama, a algama je potrebno sunčevo svjetlo za fotosintezu. Alge pak fotosintezom osiguravaju tvari potrebne za prehranu koralja. Važnu ulogu u zajednici koraljnih grebena imaju i valovi te neke vrste riba, ježinaca, zvjezdača i spužvi koji razgrađuju vapnenački skelet koralja i stvaraju pješčani sediment oko grebena.

U zadnje vrijeme pažnju svjetske javnosti na koraljne grebene i njihovu važnost za bio raznolikost Zemlje, najviše pobuđuje čuveni Veliki australski greben. Jedan je od najljepših i najbogatijih prirodnih fenomena na svijetu, star 25 milijuna godina. Veliki koraljni greben je najveća živa struktura na svijetu. Sačinjen je od 3.000 različitih grebena, od kojih svaki ima svoj ekosustav. Na velikom koraljnom grebenu postoji 400 vrsta čvrstih korala, 300 mekih koralja, 1.600 vrsta riba, 134 vrsta morskih pasa, 30 vrsta kitova i delfina, 6 vrsta kornjača, 15 vrsti zmija i više od 3.000 vrsta školjki.

U Jadranskom moru također postoje zajednice koralja koje najčešće nastaju na dubinama do 50 m, a posebno su bogate u podmorju zaštićenih područja Nacionalnog parka Mljet i Parka prirode Telašćica. Kod nas je najpoznatija vrsta crveni koralj koji se može naći na dubinama do 200 m, a još od vremena Egipćana, Grka i Rimljana, koristio se za ukrašavanje keramike i izradu nakita.