Eko kutak

Klimatske promjene se već događaju, živimo u najtoplijim godinama ikada

Klima na Zemlji oduvijek se mijenjala. Do početaka industrijske revolucije, klima se mijenjala kao rezultat promjena prirodnih okolnosti. Danas, međutim, termin klimatske promjene koristimo kada govorimo o promjenama klime koje se događaju od početka 20. stoljeća, a nastale su kao rezultat ljudskih aktivnosti. Danas je prosječna temperatura na Zemlji za 0.8 stupnjeva veća nego prije industrijske revolucije, odnosno prije nego što su ljudi masovno počeli trošiti fosilna goriva i gomilati ugljični dioksid u atmosferi. Zagrijavanje planete se zahuktava te je od 1990. godine svijet iskusio 11 najtoplijih godina od kako se temperature mjere i to su 1998., 2005., 2002., 2003., 2001., 1997., 1995., 1990. i 1999.,1991. i 2000. Ako se, upozoravaju stručnjaci, nastavi ovakav trend emisije ugljičnog dioksida, mogao bi povećati prosječnu Zemljinu temperaturu za 1,4 – 6,4 °C do kraja ovog stoljeća. Isto tako stručnjaci upozoravaju kako bi povećanje temperature već iznad 2 °C dovelo do opasne promjene klime i razornog utjecaja na biljne i životinjske zajednice.

Zašto, ipak, ljudi ne primaju ozbiljno upozorenja klimatologa? Do sada su znanstvenici uglavnom predviđali što će se dogoditi u sljedećih 100 godina, sada je težište stavljeno na slijedećih 25 godina. I baš to najviše straši, a problem postaje vidljiv i sasvim blizu nas. Sa sve više pažnje prate se događanja na tom planu, kao i velika UN-ova konferencija koja se održava u marokanskom gradu Marakešu koja je početak implementacije Pariškog sporazuma, prvoga globalnog konsezusa o klimatskim promjenama. Nakon što se gotovo cijela svjetska zajednica složila da je potrebno spriječiti globalno zatopljenje i odlučila na solidarnost sa siromašnim zemljama i zemljama u razvoju, konferencija u Marakešu do kraja svoja zasjedanja (18.11.2016.) usvojit će niz obvezujućih zaključaka o finanancijskim sredstvima i tehnologijama koja su nužna za ostvarenje Pariškog sporazuma.

Svijet će pored svih otpora teško ustuknuti pred katastrofičnim upozorenjima znanstvenika i predviđanjima koja danas ne možemo zamisliti da se mogu dogoditi. Primjerice, globalno zatopljenje prema nekim projekcijama moglo bi uzrokavati nestanak amazonskih kišnih šuma već do 2050. godine ili njihovo pretvaranje u suhe savane.

Još uvijek nije utvrđeno je li je uragan Katrina izravno vezan za globalno zagrijavanje, međutim postoje indicije da će neželjene klimatske promjene uzrokovati sve više uragana kategorije 5 što je zastrašujuće, imajući u vidu da je Katrina bila uragan kategorije 4 kada je opustošila američku saveznu državu Luizijanu. Snaga uragana u velikoj mjeri zavisi od topline morske vode, zbog čega mnogi prognostički modeli pokazuju kako će budući uragani biti još razorniji kako budu rasle temperature morske površine. Još jedan od faktora koji će buduće uragane učiniti katastrofalnim je i podizanje razine svjetskih mora uslijed globalnog zagrijavanja što će dovoditi do velikih poplava u priobalnim područjima. Ugrožena su i velika urbana područja koja bi mogla u budućnosti biti pod vodom. Desetine velikih gradova, kao što su London i New York, mogle bi do kraja stoljeća biti potpuno poplavljene, što postaje sve realnija opasnost, jer istraživanja sugeriraju da globalno zagrijavanje podiže razinu mora i oceana brže nego što se prije mislilo. London je jedna od najvećih svjetskih metropola koja spada u najugroženije od ovakve vrste poplave. Stručnjaci navode kako bi London mogao biti pod vodom već u narednih sto godina. Maldivi najniža i najravnija država na svijetu zahvaćena je erozijom obale i mogla bi se naći pod vodom ukoliko bi razina mora i dalje nastavila rasti. Ovo ekstremno predviđanje stanovništvu Maldiva ne daje optimizam, a mnogi znanstvenici ovoj maloj zemlji u Indijskom oceanu daju svega sto godina do njenog potpunog nestanka ispod valova.