Eko kutak

Japanska eko terapija u šumi, samo budite s drvećem!

Nema trčanja, nema pješačenja, nema brojanja koraka i kalorija. Možete samo sjediti i meditirati, ali samo budite s drvećem. Idite u šumu, polako krenite. Otvorite sva vaša osjetila. Lijek je jednostavno biti u šumi! Tako bi se jednostavno mogla opisati japanska eko terapija, popularno nazvana šumsko kupanje. Postala je dio nacionalnog programa javnog zdravstva u Japanu 90-tih godina prošlog stoljeća, a prakticira se od 1982. godine. Tada je tamošnje ministarstvo šuma počelo promicati boravak u šumama nazvan shinrin-yoku , a ubrzo je boravak u dubokim šumama prihvaćen kao metoda zdravstvene prevencije i terapije. Poziv na shnrin-yoku lako je pao na plodno tlo, jer Japanci jako cijene i vole prirodu, a iz prirode crpe svoju tradicionalnu mudrost i smirenost. Njihova nacionalna zabava uostalom je izletnički piknik pod cvjetovima trešnje. Šumsko kupanje stoga je dobro i masovno prihvaćeno.

Istraživači u Japanu i Južnoj Koreji  isporučili su opsežnu znanstvenu literaturu o zdravstvenim blagodatima trošenja vremena pod krovovima žive šume. Sada njihova istraživanja pomažu u prakticiranju shinrin-yoku, šumske terapije širom svijeta.

U razdoblju od 2004. do 2012. godine, japanski dužnosnici potrošili su oko 4 milijuna dolara studirajući fiziološke i psihološke učinke šumskog kupanja. Mjerena je aktivnost ljudskih stanica koje prve čuvaju ljudsko tijelo od  infekcija i ostalih napada na organizam. U studiji za 2009. godinu ispitanici su pokazali značajno povećanje aktivnosti tih stanica u tjednu poslije šume, a pozitivni učinci traju mjesec dana nakon svakog vikenda u šumi. Razlog su razna eterična ulja, pronađena u drvetu, biljkama i nekom voću i povrću koje stabla emitiraju kako bi se zaštitila od klica i insekata. Na šumskom zraku ne samo da se čovjek osjeća svježiji i jači nego i udišući eterična ulja poboljšava funkciju  svoga imunološkog sustava.

Eksperimente o šumskom kupanju provelo je japansko sveučilište Chiba, a mjerili su fiziološke učinke na 280 ispitanika u ranim 20-ima. Tim stručnjaka mjerio je kortizol slinu (koja se povećava sa stresom), krvni tlak, brzinu pulsiranja i varijabilnost brzine otkucaja srca tijekom dana u gradu te ih usporedio s istim biometrijskim snimkama tijekom 30 minuta šumske posjete. Šumski okoliš utjecao je na smanjeni broj otkucaja srca i niži krvni tlak, smanjenu proizvodnju hormona stresa, a veću parasimpatičku aktivnost živaca za razliku od gradskih okruženja, zaključak je studije. Naime, parasimpatički živčani sustav kontrolira sustav mirovanja i probave tijela, dok simpatički živčani sustav upravlja odgovorima borbe ili bijega. Ispitanici su bili više odmorni i manje skloni stresu nakon šumske kupelji.

Stabla i zelenilo smiruju duh i tijelo. Istraživanje psiholoških učinaka šumskog kupanja također je dalo izvrsne rezultate – 498  dobrovoljaca, dva puta je boravilo u šumi i dva puta u gradskom okruženju. Ispitanici su pokazali značajno smanjenje neprijateljstava i depresije, zajedno s povećanom živahnošću, nakon boravka u šumi. Prema tome, napisali su istraživači, šumska okruženja mogu se promatrati kao terapijski krajolici.

Zdravstveni i eko pokret  shinrin –yoku uvelike je prihvaćen i na Zapadu te se u novije vrijeme prakticira kao stil života kojem je cilj barem jednom mjesečno „izbjegavanje tehnologije“ i bijeg u šume. Uvijek smo intuitivno  osjećali mir u prirodi. No, u posljednjih nekoliko desetljeća mnoštvo znanstvenih studija pokazuju kako i iscjediteljske i zdravstveno preventivne učinke jednostavno nalazimo u divljim i prirodnim područjima.