Eko kutak

Jablaničko jezero- upozorenje o uništenju ekosustava

Doista nevjerojatne vijesti stizale su ove zime o nestanku poznatog Jablaničkog jezera u Bosni i Hercegovini. Nakon što je državni proizvođač struje iskoristio svu vodu u jezeru kako bi proizveo što više električne energije tijekom hladnih dana u siječnju, isušio je jezero i uništio sav život u njemu. Ostalo je samo muljevito tlo i ostaci spomenika potopljeni sredinom prošlog stoljeća kada je nastalo akumulacijsko jezero kao dio projekta gradnje brana i hidroelektrana na Neretvi. Svjetska organizacija za zaštitu okoliša WWF uvrstila je lokalitet Jablaničkog jezera u 200 najvažnijih eko prostora u svijetu.

Jablaničko jezero je dugo do 30 kilometara i zauzima više 1.400 hektara površine, a nastanjuje ga bogati riblji fond, uključujući pastrvu i šarana. Ovakav nekontrolirani i nesvakidašnji potez imat će dugoročne i katastrofalne ekološke posljedice, tvrde ekološke udruge. Ekologe nije previše impresionirala poruka nadležnih da će ponovo poribljavati to jezero, jer je uništeno više od dva milijuna ribljih jedinki.

Evidentna ekološka katastrofa koja je uništila floru i faunu velikog jezera uznemirila je građane, stručnjake, ekologe, ribare i svi se pitaju kakve su dugoročne posljedice za vodni ekosustav. Koliko vremena treba za oporavak života u jezeru nitko sa sigurnošću ne može govoriti, spominju se tek desetljeća. Očajni ribari i njihova udruženja kažu da jezero više ne postoji premda je elektroprivreda počela s punjenjem vode, jer je uništeno ogromno prirodno bogatstvo.

I stručnjaci se slažu da se dogodila katastrofa  pogotovo za neke endemske vrste riba koje kad jednom nestanu, nikad se više neće vratiti. Možda će trebati dvadeset, pedeset ili sto godina za povratak na neko ranije stanje, ali to nitko sa sigurnošću ne može govoriti. Jednom, kada se naruši vodni ekosustav, nikada se ne može vratiti na ranije stanje.

Vjerojatno ribare čeka dugogodišnja zabrana ribolova, sve dok ne dođe do potpune revitalizacije ribljeg fonda. Nije samo problem u novom poribljavanju jezera, jer je poremećen cijeli lanac prehrane riba potpunim uništenjem jezerske flore. Uništena je makrovegetacija jezera koja se izravno odražava na mrijest šarana i smuđa, koji pravi gnijezda u plitkim dijelovima jezera. Došlo je do podizanja sedimenta i mulja s dna jezera, što će preživjelim ribama izazivati probleme taloženjem na škrge i gušenjem te može izazivati opći pomor.

Očito je da Jablaničko jezero ne smije biti više samo izvor za proizvodnju električne energije bez brige za cijeli ekosustav i život u njemu.