Eko kutak

I pčele u redu za ugroženu vrstu

Vrijedni kao pčelice, lijeni kao trutovi, tako je uvriježeno opisati nekoga kada hoćemo istaknuti kako je izuzetno radišan ili suprotno tome, lijen i neaktivan. A te dvije suprotnosti nalazimo u svijetu pčela u kojem svatko ima svoju ulogu. Pčele su kao rijetko koja vrsta organizirani i stručnjaci kažu da su najsličniji ljudskoj organizaciji života. Zna se što rade radilice, što matice, što trutovi. I tako od drevnih vremena, nezamjenjivi prirodni izvor hrane i održanja ekosustava. Zbog čega su nam tako važni? Bez pčela, nema oprašivanja, ne bi bilo plodova, hrane, pa ni ljudi. Na Zemlji se samo oko 10 posto biljaka cvjetnica oprašuje vjetrom, dok 90 posto oprašuju insekti. Glavninu tih insekata čine upravo pčele. Oprašivači predstavljaju male, ali snažne dijelove prirodnog mehanizma koji održava nas i naš svijet. Bez njih šume, parkovi, livade, šikare i ostatak bogatog života kojeg oni održavaju ne mogu opstati, a usjevi zahtijevaju naporno i skupo ručno oprašivanje. Pčele su tako dio našeg života, svuda su oko nas, osim meda od pčela se dobiva propolis, vosak, matična mliječ, pčelinji otrov i pelud. Ti vrijedni proizvodi za hranu, liječenje i kozmetiku koriste se od davnina, procjenjuje se više od 50 milijuna godina, a rojevi pčela u kojima je desetke tisuća tih dragocjenih insekata čine se neuništivima. No nije baš tako, jer sve što pogađa ostale vrste uslijed klimatskih promjena i čovjekove intervencije u prirodu, dotiče se i pčela.

Pčelari ne tako daleko od nas, u susjednoj Sloveniji primijetili su da opada broj pčela te su uputili svoj vladi zahtjev da ih proglasi ugroženom vrstom uz donošenje zakona koji će učiniti održivim njihov opstanak. Traže i striktniju zaštitu pčela od negativnih ekoloških utjecaja kao što je pretjerano tretiranje usjeva pesticidima i herbicidima. Kako su krenuli, aktivni slovenski pčelari bi mogli i uspjeti. Uz potporu vlade, slovenski su pčelari prije dvije godine predložili UN-u za obilježavanje Svjetskog dana pčela. Prema procjenama slovenskog Ministarstva vanjskih poslova, UN bi tu odluku trebao donijeti krajem ove godine.

Prvi insekti iz grupe oprašivača bumbar već je na listi ugroženih vrsta. Prije samo dva desetljeća, bumbar je bio čest prizor na brojnim livadama diljem američkih država. No, polja su stalno gubila ovu vrstu te se sada nalaze na rubu nestanka. Vjeruje se kako su razni faktori utjecali na pad broja bumbara, uključujući gubitak staništa, prekomjerno korištenje pesticida, kao i klimatske promjene.

Posljednjih nekoliko desetljeća u svijetu se pojavljuje i fenomen pod nazivom “poremećaj raspada kolonija”. Radi se o misterioznom nestajanju pčela kao vrste. Znanstvenici sumnjaju da je za ovaj problem zaslužna grupa pesticida pod imenom neoniktinoidi, koji su se počeli koristiti u poljoprivredi devedesetih godina prošlog stoljeća. Danas upravo insekticidi te vrste spadaju među najčešće korištene. Smatra se da kemikalije iz pesticida uzrokuju smrt, a u blažem slučaju gubitak orijentacije kod pčela pri čemu se izgube te umiru daleko od kolonije.

U Hrvatskoj još nema uzbune oko pada broja pčela. Pčelarstvo kao gospodarska grana ubrzano se razvija, a s obzirom na ekološke uvjete, hrvatski med postaje sve cjenjeniji. Od hobija pčelarstvo je postalo posao od kojega žive čitave obitelji. U Hrvatskoj trenutno, prema evidenciji Hrvatskog pčelarskog saveza, ima oko 13.000 pčelara s oko 600 tisuća pčelinjih zajednica koji na godinu, ovisno o uvjetima, u prosjeku proizvodu 8.000 tona meda. S proizvodnjom od otprilike 250.000 tona godišnje, EU je drugi najveći svjetski proizvođač meda nakon Kine, ali tek s 60% zadovoljava vlastite potrebe. Države članice s najvećom proizvodnjom meda su Rumunjska, Estonija, Mađarska, Njemačka i Italija. Proizvodnja meda u EU-u u načelu se polako povećavala uz godišnje razlike ovisno o klimatskim uvjetima. Međutim, pčelarima bi moglo biti sve teže zadržati takvu razinu proizvodnje zbog izazova s kojima se suočavaju u pogledu zdravlja pčela i gubitka staništa zbog sve intenzivnije poljoprivrede