Eko kutak

Etno- eko sela niču u zabitima Dalmacije

Mala dalmatinska zapuštena sela gdje su tragovi nekadašnjeg života vide jedino u ruševnim kamenim kućama i obraslim puteljcima postaju sve češća meta investitora u turizmu, ali i ljudi koji se iz velikih gradova vraćaju na djedovinu i pokušavaju revitalizirati zapušteni prostor i pronaći novu egzistenciju. Rast masovnog turizma na Jadranu potakao je bum seoskog turizma ne tako daleko od mora, ali dovoljno da gosti uživaju u miru i autentičnom ambijentu. Dalmatinska zagora bilježi najveći napredak u seoskom turizmu, kapaciteti se posljednjih par godina drastično povećaju. Veliku ulogu u tome ima i država, koja nudi brojne poticaje za obnovu razrušenih i napuštenih sela, koja se pretvaraju u etno- eko sela, ali i za izgradnju bazena koji su postali najvažniji uvjet za mogućnost bavljenja seoskim turizmom. Preobrazba napuštenih sela postala je fascinantna, nekadašnje kamene staje za stoku i razrušeni kućerci obnavljaju se u autohtonom stilu, a uz uređen okoliš i bazene pružaju svaku udobnost zahtjevnim gostima.
Ta nova turistička atrakcija osim što pruža luksuzni smještaj u mirnoj nedirnutoj prirodi nadomak Mediterana, upotpunjena je brojnim drugim sadržajima. Nudi se domaća hrana, vinski podrumi, kušaonice, cijeli seoski ambijent koji uključuje i obavljanje nekih poslova od strane turista kao što su branje voća i povrća, maslina, trganje grožđa itd.
Organiziraju se izleti koji obuhvaćaju upoznavanje sa brojnim zanimljivostima pojedinog mjesta, vožnje kanuima po rijekama i jezerima, adrenalinska zabava u planinama, na rijekama, igranje raznih seoskih igara i još brojne druge stvari.
Bum eko turizma u neiskorištenim i pustim sredinama koji je uočljiv u zadnjih nekoliko godina ipak nije nastao bez osmišljenije strategije. Splitsko-dalmatinska županija, već više od deset godina razvija projekt etno-eko sela, čija je svrha očuvanje kulturne baštine, obnova starih kuća, gospodarskih objekata, zaustavljanje raseljavanja i povratak domicilnog stanovništva, oživljavanje tradicijske proizvodnje i starih obrta, proizvodnja zdrave hrane…Projekt “Etno-eko” sela, ta županija je pokrenula u suradnji s lokalnim zajednicama još 2005. Cilj je bio zaustaviti rasprodaju starih dalmatinskih kuća i vraćanje života u davno napuštena sela. Stare dalmatinske kuće, kako na obali tako i Dalmatinskoj zagori i na otocima, sve su traženije na tržištu nekretnina. Projekt je pokrenut kao jedinstveni turistički proizvod.
I doista je uspješan, do sada je dovršeno oko 30-tak takvih sela čiji ambijent traže turisti dubljeg džepa. Boravak u nekom od etno-eko sela na području Splitsko-dalmatinske županije, kako na obalnom i zagorskom dijelu, tako i na otocima, u stoljetnim kamenim kućama koje odišu mediteranskim mirom, svim gostima željnima drugačijeg odmora, jedinstven je doživljaj. Posjetiteljima se nude i drugi oblici aktivnog odmora, izleti, biciklizam, vinske degustacije, jahanje na konjima, raftinga, penjanja po stijenama, sportskog ribolova…
Masovni turizam kakav još uvijek prevladava u Hrvatskoj, u posljednje vrijeme sve slabije zadovoljava potrebe turista koji su izrazito ekološki osviješteni te koji od svakog turističkog putovanja traži ne samo bijeg od svakodnevne rutine, već i što je moguće više novih iskustva, upoznavanje s drugačijom kulturom, lokalnom i nacionalnom baštinom. Povratak prirodi te život u skladu s prirodom predstavlja sve izraženiji trend u velikom broju visokorazvijenih zemalja. Stanovnici velikih urbanih sredina najveći su i rastući konzumenti očuvanog ruralnog prostora, a domaći poduzetnici lako ih pronalaze preko specijaliziranih internetskih stranica. Zbog velike potražnje eko turizam jedan je od najbrže rastućih segmenata hrvatskog turizma.