Eko kutak

Ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći

Mogu li se uopće države pojedinačno ili udružene efikasno pripremiti za prirodne katastrofe razorne snage kao što su se ove godine izmjenjivali jedan za drugim- potresi, uragani, tsunamiji, suše, poplave i požari? I na svojoj smo koži mogli osjetiti neuobičajeno vruće ljeto i temperature od preko 42 C, razdoblje duge suše od pet mjeseci, nezapamćenog požara oko Splita. Kada je kiša konačno pala izazvala je velike poplave u Zadru i okolnim mjestima. A evo skoro na početku studenog ni traga od očekivano hladnog vremena. Da li su to samo povremene vremenske anomalije ili će se takvo nešto događati i u budućnosti? Klimatolozi tvrde da nisu jer klimatske promjene uzimaju svoj danak i uzimat će sve više. Stoga nema druge nego se prilagođavati na vremenske ekstreme i posljedice koje izazivaju i pokušati smanjiti rizik od vremenskih katastrofa svake vrste.
Nivo devastacije koju uzrokuju šumski požari, poplave i nevremena pokazuju da su troškovi zbog slabe prilagodbe i prevencije iznimno visoki. Ekstremno vrijeme postaje sve češće i skupo. Kako to izgleda u Europi koja je pošteđena razornih uragana poput SAD-a i drugih zemalja Pacifika?
Ukupni prijavljeni ekonomski gubici uzrokovani vremenskim i klimatskim ekstremima u 33 zemlje, članice europskog gospodarskog prostora tijekom razdoblja od 1980. do 2016. godine iznosili su više od 450 milijardi eura. Najveći udio gospodarskih šteta uzrokovan je poplavama, oko 40 posto, zatim olujama, 25 posto, sušama oko 10 posto i toplinskim udarima, oko 5 posto. Osiguranja od tih opasnosti obuhvatila su pak samo oko 35 posto nastalih šteta. Veliki dio ukupnih gubitaka uzrokovan je malim brojem vremenskih ekstrema, ali su posljedice ogromne. Što se tiče utjecaja na ljudsko zdravlje i gubitke života, toplinski udari bili su najsmrtonosniji posebno za ranjive skupine kao što su starije osobe. Poplave, klizišta i šumski požari također uzrokuju smrt, ali manje od toplinskih udara.
Smanjenje utjecaja opasnih događaja vezanih za vremenske prilike i klimu i istovremeno prilagođavanje promjenjivoj klimi postali su zadnjih godina prioriteti za Europsku uniju. Agencija EU za ekologiju predstavila je 10 ključnih prirodnih opasnosti u Europi, uključujući toplinske udare, teške oborine, poplave rijeka, vjetrove, klizišta, suše, šumske požare, lavine, tuče i oluje. Ovi događaji imaju velike utjecaje na ljudsko zdravlje i gubitak života, gospodarstvo i ekosustave. Što više, klimatske projekcije pokazuju da će se većina ovih opasnosti povećavati u narednim desetljećima diljem Europe.

Iako će teško neko područje zahvaćeno poplavama, potresima, požarima i sličnim prirodnim katastrofama ostati neokrznuto, rizik se može umanjiti. Veću sigurnost od utjecaja prirodnih katastrofa europska ekološka agencija vidi u novim modelima upravljanja rijekama kako bi se smanjile poplave, u projektima agro-šumarstva kako bi se smanjila erozija tla, te izgradnja parkova i vodenih slapova koji će osvježavati gradove ljeti, a zimi neutralizirati jake kiše i moguće poplave, te nizu drugih mjera. Financijske štete mogu biti manje po gospodarstvo i građane ako se aktivnije uključe osiguravatelji kao u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Španjolskoj sa atraktivnim policama osiguranja od vremenskih ugroza.
Neke zemlje uspješno se brane od katastrofa koje su ih jednom opekle u prošlosti. Tako je nizozemska vlada otvorila projekt Delta, kako bi se obala zaštitila od budućih poplava nakon što je 1953.godine snažna oluja razrušila nasipe i odnijela više od 1800 života. Podignuto je oko 3.000 kilometara morskih nasipa i oko 10.000 kilometara unutrašnjih nasipa na rijekama i kanalima. Najvažniji dio projekta Delte bio je zaštititi obalni dio pokrajine Južne Nizozemske u kojoj živi oko 4 milijuna ljudi ispod razine mora. Ako bi more to područje poplavilo, vrlo je mala vjerojatnost da bi ljudi na vrijeme uspjeli napustiti ugroženo područje. Unatoč izgrađenim nasipima projekt Delta nastavlja i dalje s radom zbog opasnosti od porasta razine mora i klimatskih promjena.