Eko kutak

Eko turizam – niču “zeleni hoteli”

Očuvani okoliš i održivi razvoj jamac su budućnosti hrvatskog turizma koji je ušao u još jednu, po svim pokazateljima vrlo uspješnu sezonu. Istraživanja pokazuju kako je oko tri posto odmorišnih putovanja u svijetu motivirano upravo eko turizmom s trendom snažnog rasta. Potencijali eko turizma u Hrvatskoj su veliki, posebice zbog raspoloživosti, atraktivnosti i očuvanosti prirodnih resursa. Ljepota krajolika i njegova očuvanost elementi su ponude u kojima je Hrvatska u prednosti u odnosu na konkurente. Strategija razvoja turizma jasno definira potrebu zauzimanja okolišno odgovorne pozicije koja podrazumijeva proaktivan odnos prema očuvanju prostora, bio raznolikosti te prirodnih i društvenih resursa.

Razvoj turizma u Hrvatskoj, za razliku od razdoblja masovne apartmanizacije i divlje gradnje, ulazi u fazu koja se temelji na unapređenju zaštite okoliša, očuvanju kvalitete prirodnih resursa te odgovornom i održivom upravljanju razvojem sadržaja turističke ponude. Premda svi žele što više turista i dobru zaradu, masovni turizam je ozbiljna prijetnja okolišu, kao što pokazuje najnovije alarmantno upozorenje o mogućoj devastaciji NP Plitvice. Taj slučaj, a i drugi, sve više razvijaju svijest o očuvanju turističke destinacije u njihovom prirodnom okruženju te stoga eko turizam može predstavljati budućnost hrvatskog turizma.

Jedna od ideja koja se s tim u vezi već počela ostvarivati – certificiranje „zelenih hotela“, koji promiču održivost korištenjem obnovljivih izvora energije, ekoloških sredstava za čišćenje, ekološki proizvedene hrane i drugog. Cilj je da se, osim hotela, takvim inicijativama i poslovanju pridruže i drugi smještajni objekti, kao i da se oznaka „zeleno“ provuče praktički kroz sve hrvatske turističke proizvode, jer je to i jedna od najtraženijih i rastućih kategorija u svjetskom turizmu, a Hrvatska za to ima ogromne mogućnosti. Više od 20 hotela nose ponosni naziv „zeleni hotel“.

Eko turizam, uz prirodu, okoliš i baštinu, treba uvažavati i stanovništvo lokalne zajednice, njihove potrebe i želje te može donijeti nove razvojne prilike gotovo cijeloj Hrvatskoj, a posebno područjima suočenih s demografskim, ekonomskim i drugim problemima, poput hrvatskih otoka, brdskih područja, seoskih sredina i sličnih.

U Hrvatskoj postoje izuzetne eko lokacije poput otoka Mljeta, koji je u velikoj i opasnoj depopulaciji i prometno izoliran. Taj prirodni, netaknuti dragulj juga Hrvatske potrebno je oživjeti i omogućiti skladan život čovijeka i prirode. U tom smislu mišljenja su stručnjaka i za mnoge druge destinacije, a ne samo Mljet, pronaći interakciju ekološke poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranju tradicije, zaštićenih područja, prirodne i kulturne baštine, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, jednom riječju korištenju već postojećih resursa kojima se daje nova, turistička namjena. Razvoj ruralnog turizma temelji se na održivom razvoju, što se ogleda u revitalizaciji, održavanju ravnoteže i poboljšanju kvalitete življenja s jedne strane te očuvanja prirodnih izvora i ekosustava o kojima ovise buduće generacije, s druge strane. Ekološku proizvodnju treba popularizirati zajedno s eko turizmom, jer je on način izravnog izvoza eko prehrambenih proizvoda, bez fizičkog prelaska robe preko granice.