Eko kutak

Dva stoljeća najtoplijih godina – 2016. rekorder!

Ono što se cijelu prošlu godinu najavljivalo, dobilo je i službenu potvrdu meteorologa, NASE i američkog državnog ureda za oceane i atmosferu. Proglasili  su 2016. godinu najtoplijom, od kada se službeno mjeri temperatura na globalnoj razini, a to je 1880. godina . Istraživanje britanskih stručnjaka pak pokazuje da je Europa u posljednjih 30 godina vjerojatno iskusila najtoplije vrijeme u više od dva stoljeća.

Prosječne temperature kopna i oceana u 2016. bile su 0,94C stupnja veće od prosjeka za 20. stoljeće koji je iznosilo 13,9C stupnjeva. Rekordi se ne očekuju svake godine, ali postojeći trend dugoročnog zatopljavana je jasan, kažu klimatolozi. Daljnji porast prosječne globalne temperature ove se godine ne očekuje, jer je El Nino popustio, premda se nastavlja nakupljanje CO2 u atmosferi. Tropska struja El Nino prirodni  je fenomen koji nastaje usred miješanja hladnih vjetrova i tople vode Tihog oceana, ponajviše oko pojasa Ekvatora, a 2016. doživio je svoj vrhunac. Tropska struja El Nino sa svojim razornim posljedicama, poplavama, sušama, požarima, jakim tornadima te velikim gospodarskim posljedicama (1997. usmrtila 2.000 ljudi) ima utjecaj na klimu gotovo svih dijelova svijeta, a s početka 80-tih godina prošlog stoljeća prvi put se spominje u znanstvenoj javnosti, premda se smatra da postoji od kraja zadnjeg ledenog doba. Globalno zatopljenje se najčešće povezuje i s tim događajem.

Pojedinci koji se protive teoriji učinka čovjeka na globalno zatopljenje tvrde da je meteorološki fenomen El Nino jedini i pravi odgovor što je protekla godina bila rekordno toplija nego do sada. Oni tvrde da posljedice ugljikovog dioksida u atmosferi nemaju gotovo nikakav utjecaj. Međutim, pobornici druge teorije se ne slažu s tim, jer je i ranije postojao fenomen El Nino. Onaj koji je trajao od 1997. do 1998. godine je bio iznimno jak, ali usprkos tome temperatura nije bila niti približno visoka kao 2016. godine, a razlog tome je porast količine ugljikovog dioksida u atmosferi, koji je znatno viši od onoga u 1997/98. godini. Po prestanku El Nina postoji mogućnost pokretanja struje  La Nina  koja bi zbog svog učinka hlađenja centralnog i istočnog Pacifika mogla privremeno zaustaviti rast svjetske temperature, tvrde stručnjaci. Upravo iz tog razloga u 2017. godine možemo očekivati znatno niže globalne temperature. Ipak, stručnjaci se nerado upuštaju u dugoročnije prognoze o globalnoj klimi, jer nemaju točnih i preciznih podataka o zagrijavanju oceana. Za sada imaju uređaje koji mjere temperaturu i slanost mora na dubinama od 2.000 metara. Trenutno se radi na novoj generaciji mjernih sustava koji bi mogli prikupljati sve potrebne podatke na dubinama do 5.000 metara, a time dati i veću preciznost u prognozi klime.

Klimatolozi i dalje upozoravaju da se globalno zatopljenje najkritičnije na Arktiku i Antarktiku koji šalju snažan i jasan znak upozorenja o neprestanom zagrijavanju i njegovim posljedicama na okoliš. Prošle godine zabilježena je dosad najviša srednja godišnja temperatura zraka iznad tla. Između rujna  2015. i listopada  2016. temperatura je u prosjeku bila za 3,5 C stupnjeva veća od one zabilježene 1900. Arktik se zagrijava dvostruko brže od ostatka planeta.