Eko kutak

Dan zaštite životinja – pravo na život i opstanak

Međunarodni dan zaštite životinja koji se obilježava 4. listopada ima svoju dugu povijest i ekološki je datum koji se obilježava diljem svijeta od strane pojedinaca, udruga i državnih institucija. Ljudi i životinje oduvjek imaju poseban odnos, vezani su jedni za druge emotivno, egzistencijalno, prijateljski, a nerijetko je taj odnos vrlo okrutan od strane čovjeka. Stoga je prvi put dan posvećen životinjama obilježen 1931. tijekom konvencije ekologa u Firenci kako bi se upozorilo na ugrožene životinje. Poslije je prerastao u događaj posvećen svim životinjama. Udruge za zaštitu životinja diljem svijeta obilježavaju 4.listopad kao dan upozorenja na probleme životinja te kako bi potaknule ljude na razmišljanje o svojem odnosu prema njima.

S vremenom odnos čovjeka prema životinjama utjecao je na mnogo toga, od prehrane do mode, stila života, morala. U današnje vrijeme gotovo je nepristojno nositi odjevne predmete od životinjskog krzna. Pogotovo je to bogohulno za slavne i utjecjne pojedince koji su iz svoga glamuroznog stila odijevanja potpuno izbacili životinjska krzna. Zamijenila su ih eko krzna, a brojni aktivisti diljem svijeta ukazivali su raznim zanimljivim performansima na svu okrutnost industrije krzna i povećanje svijesti građana o besmislu ubijanja životinja zbog proizvodnje krznene odjeće. Premda u svijetu ima puno poznatih osoba koje svoju popularnost koriste u zaštiti raznih životinjskih vrsta, najviše traga ostavila je slavna  francuska glumica Brigite Bardot. Jedna je od najvećih aktivistica na svijetu u borbi za zaštitu životinja. Osnovala je fondaciju koja nosi njeno ime, a svoj život nakon povlačenja iz svijeta filma i glamura doslovno je posvetila borbi za prava životinja. Financira organizacije koje se bore protiv izlova kitova, ubijanja životinja, ali i sama osobno piše i vodi pregovore sa samim predsjednicima država. U svojoj vili je okružena brojnim životinjama za koju kaže da je pravo životinjsko carstvo.

Koliko god voli životinje, upravo čovijek ih najviše ugrožava zbog nemara, profita, industrije. Prema podacima svjetskih organizacija, svaki dan izumre od 50 do 150 vrsta, a najistaknutije od onih koje se nalaze pred izumiranjem su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi. U svijetu je poznato oko 1,9 milijuna vrsta živih bića, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više.

Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta te znatnim udjelom endema. U Hrvatskoj je danas poznato oko 38.000 vrsta, a pretpostavlja se da je taj broj znatno veći, od 50.000 do više od 100.000. Primjerice, u posljednjih nekoliko godina opisano je 198 novih svojti kopnenih beskralješnjaka, 146 slatkovodnih i 20 svojti morskih beskralješnjaka. Otkrivene su i tri za znanost potpuno nove vrste slatkovodnih riba. To pokazuje da je stvarna biološka raznolikost u Hrvatskoj mnogo veća nego što pokazuju službeni podaci.

U Hrvatskoj obitava velik broj životinjskih vrsti ugroženih u Europi, što je povezano s očuvanim staništima. Dosad je Državni zavod za zaštitu prirode izradio crvene popise ugroženih kralješnjaka, leptira, vretenaca, špiljske faune, obalčara i trčaka. Na temelju Zakona o zaštiti prirode divlje vrste proglašavaju se strogo zaštićenima i zaštićenima zbog njihove ugroženosti i međunarodnih ugovora koje je Hrvatska potpisala. Kršenje zakona kažnjivo je novčanom kaznom od 50,00 kuna do 100.000,00 kuna. Tako je odgovornost prema životinjskom svijetu koji je nezamijenjiv u biološkoj raznolikosti života na Zemlji postao važan segment djelovanja mnogih državnih institucija u svijetu, a pogotovo brojnih udruga i aktivista koji nesebično i na razne načine brane njihovo pravo život na život.