Eko kutak

Dan prirodne raznolikosti – čuvajmo ono što štiti nas!

Različiti oblici života koje danas poznajemo plod su evolucije duge nekoliko milijardi godina. Oblikovani su u prirodnim procesima, ali i pod utjecajem čovjeka što nas sve skupa čini dijelom jednog sustava od kojega u potpunosti ovisimo. Često smo egoistični, a i superiorni ostalim  živim bićima te pomislimo da za ljudski život i opstanak na planeti nije važan jedan grabežljivac, kukac, školjka, korov ili koja druga živa vrsta koju jedva primjećujemo i smatramo beskorisnom. No, je li baš tako? Naravno da nije, jer sve žive vrste na Zemlji su zapravo uravnotežena mreža života svih, pa tako i čovjeka. Tu povezanost zapravo ni ne poznajemo dovoljno, ali ona postoji i svaka vrsta ima svoju ulogu u održanju života na planeti. Ako ne koriste ljudima izravno, jedne vrste podržavaju život drugih i tako u nizu sve do nas.

Procjenjuje se da na Zemlji ima oko 30 milijuna vrsta, a samo je jedna šestina identificirana u proteklih 200 godina. Oko 250.000 vrsta su različite biljke, a koliko ih znamo. Prosječan čovjek možda pedesetak. Da ne govorimo o drugim vrstama, a sve su važne za ravnotežu života na Zemlji, od potpuno divljih vrsta, grabežljivaca, mikroorganizama, raznih bakterija koje su čovjeku važne u medicini i mnogim drugim djelatnostima, pa sve do biljaka i životinja oko nas.

Broj vrsta biljaka i životinja, kao i ekosustava, sve više se smanjuje, a naša planeta postaje sve siromašnija prirodnim resursima. Četvrtina sisavaca u svijetu je globalno ugrožena, svaki treći vodozemac i svaka osma ptica je pred nestajanjem. Prema podacima UN-a više od 30% procijenjenih vrsta su pod prijetnjom izumiranja. To su podaci koju upućuju na hitnu akciju kako bi se zaustavilo gubljenje prirodne različitosti. Stoga UN od 2000. godine svakoga 22. svibnja, kojeg je proglasio Međunarodnim danom biološke raznovrsnosti, provodi kampanju usmjerenu prema ekološkom senzibilitetu svjetske javnosti. Hrvatska je, također, uključena u svjetski pokret protiv izumiranja vrsta. Crveni popis, posebna lista na kojoj je prema međunarodnim kriterijima napravljen popis vrsta pred izumiranjem i koje pripadaju u zaštićenu vrstu, ima i Hrvatska. Na njoj su neke vrste sisavaca, gmazova, ptica, vodozemca, beskralješnjaka, kao i stanovnici morskih dubina, poput kitova, sredozemne medvjedice te poznate školjke – plemenite periske.

U svijetu je nekoliko značajnih ekosustava ugroženo, pa i neke od  najdragocjenijih šuma na planeti. Primjerice, Velika sjeverna šuma pod prijetnjom je šumskih požara i klimatskih utjecaja. Ona pokriva veliko područje koje se proteže od pacifičke obale Rusije, Dalekog istoka i Sibira, preko planine Ural do Skandinavije te istočne obale Kanade i Aljaske. Premda su šume odvojene teritorijalno po državama, one su jedinstven ekosustav, to je zimzelena kruna našeg planeta. Milijuni autohtonih i lokalnih zajednica ovisi o tom ekosustavu, kao i brojne endemične biljne i životinjske vrste. U dragulje koje treba spašavati spada i Arktički ocean, pa cijeli ekosustavi, a ne samo pojedine vrste traže zaštitu ujedinjene međunarodne zajednice.

Veliki ekološki pokreti poput WWF-Novi Zeland pokreću zanimljive i motivirajuće akcije za spašavanje vrsta pred izumiranjem, primjerice posljednjih 63 Māui dupina. Oni žive samo uz zapadnu obalu otoka i nigdje drugdje na svijetu. WWF je pokrenuo kampanju prikupljanja sredstava za spašavanje jedne od najugroženijih i najdražih životinja. Kampanja potiče Novozelanđane da prikupljanju sredstava obećavajući da će učiniti nešto što uključuje broj 63. Bez obzira je li to hodanje 63 km ili skupljaju 63 kilograma smeća. Ljudi diljem zemlje se prijavljuju kako bi sudjelovali u kreativnim načinima prikupljanja sredstava za spas malobrojnih preostalih dupina.