Eko kutak

Dan dupina – jadranski dobri dupin

Dupini u moru su dobar znak za sve – jer dok ima ribe za njih, bit će je i za ribare, a ti simpatični morski sisavci vole čista mora što ljudima govori da se mogu kupati bez velikog propitkivanja je li more nezagađeno. Početkom kolovoza, odnosno 4. kolovoza, obilježava se  Dan dupina kako bi se taj simpatičan i vrijedan morski sisavac zaštitio od mogućeg  izumiranja. Dupini su dragocjena životinja u svim morima, pa tako i u Jadranskom moru, te su zaštićeni zakonom. U Jadranskom moru žive dvije vrsta dupina – pravi dupin i dobri dupin. Dupini se ubrajaju u najpoznatije i najomiljenije morske sisavce, a dobri dupin je vjerojatno najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina. Pravih dupina može se još susresti u malom broju na području južnog Jadrana.

Dobre dupine možemo susresti gotovo posvuda u Jadranskom moru. Njihov dom su kako otvoreno more tako i zaklonjene vode između otoka ili priobalje. S obzirom da su dobri dupini kao i cijela skupina izuzetno radoznali, posebice u vremenu odrastanja i godinama koje bi mogli nazvati „teenagerskim“, mogu povremeno čak ući i u donje tokove rijeka, kao npr Krke, Cetine i sl. Također, dobri dupini povremeno ulaze i u luke. Sva ta područja koja posjećuju nazivamo njihovim područjem obitavanja ili „homerange“. No, s obzirom da dupini žive u skupinama i da su jedinke unutar skupine povezane jačim ili slabijim društvenim vezama, i populacija nekog područja ima svoj „homerange“. Kako su dupini poznati i po migracijama koje poduzimaju u potrazi za plijenom, mjestima za kojima se pare ili na svijet donose mlade, neke populacije zadovoljavaju svoje biološke potrebe u nekoliko različitih područja. Druge pak populacije ne poduzimaju migracije već cijele godine borave u istom području. Takve populacije zovemo rezidentnim. S obzirom da je Jadransko more malo more u kojem vladaju relativno stalni uvjeti u okolišu i raspoloživosti plijena, dupini nemaju potrebe poduzimati opsežnije migracije. Slično je sa dobrim dupinima i u cijelom Mediteranu. Kako je naše znanje o dupinima u Jadranu na žalost veoma slabo, unatoč veličini prostora, danas nam je poznata samo jedna rezidentna populacija dobrih dupina, i to ona koja obitava u vodama Lošinja i Cresa. Usprkos činjenici da je to istovremeno i jedna od najbolje istraženih populacija dobrih dupina u Mediteranu, homerange ove populacije još nije poznat u potpunosti.

O prijateljstvu dupina i ljudi ispričane su brojne legende, a nazivaju ih još i jedinim „ribama“ koje se uvijek smiju, a postoje priče kako se u Jadranu pojavljuju takozvani druželjubivi dupini. Jedna od najstarijih takvih priča potječe još iz 17. stoljeća, a zabilježio ju je talijanski putopisac Giovanni iz Ferma. On daleke 1621. godine piše o prijateljstvu Šibenčana s ženkom dupinom koja je često boravila u luci, “jela kruh, igrala se s dječacima, a u sezoni lova srdela, skuša i tuna priječila izlazak ribe iz uvale i tjerala ju u mreže”. Nažalost, dupina je ubio vojnik koji je stražario pred tvrđavom Sv. Nikole, u šibenskom kanalu. Građani su to smatrali velikim grijehom, a knez grada Šibenika osudio je vojnika na smrt.

Naša zemlja svoju privlačnost gradi na čistom, plavom, moru s tisuću otoka. Zaštita predivnog i jedinstvenog mora ide paralelno i sa zaštitom dupina. Ako njima osiguramo opstanak, osigurati ćemo  i sebi mogućnost da se i u godinama koje slijede divimo i uživamo u moru i – dobrim dupinima.