Eko kutak

Čigoč – europsko selo roda

Ovih dana kreće seoba roda koje napuštaju naše i sele u toplije krajeve kako bi preživjele zimu. Kreću na dugi put još dok je ljeto kako bi stigle na odredišta u južnoj Africi. Odlazak roda se zato 24. kolovoza obilježava kao Dan roda kako bi se upozorilo na broj njihova opadanja zbog nestanka prirodnih staništa.

Rode su jedna od najomiljenijih i najpoznatijih europskih vrsta ptica. Njihov dolazak i odlazak najavljuje smjenu godišnjih doba, ljudi je povezuju i s prinovom u obitelji. Pozitivnom odnosu ljudi prema rodama pridonio je i njihov način života, jer se gnijezde u selima, a hrane se na poljoprivrednim područjima i uvijek su u blizini ljudi. Upravo zato opstanak rode uvelike ovisi i o našem načinu života, a osobito o očuvanju tradicionalnog i prirodi prijateljskog načina poljoprivrede te života na selu.

Selidbeni put roda počinje uz dolinu Drave i Save do doline Dunava. Niz Dunav putuju od Bugarske do Grčke. Iz Europe u Aziju prelaze letom iznad Bospora. Lete preko Male Azije  i Bliskog istoka, iz Izraela prelijeću u Egipat i tako stižu u Afriku, do doline Nila. Put dalje nastavljaju izravno na jug, preko Sudana i drugih afričkih država sve do Južnoafričke Republike. Naše rode uglavnom zimuju na krajnjem jugu Afrike, u provincijama Cape i Natal. Put od gnjezdilišta do zimovališta roda, ovisno o skretanjima, dug je od 12.000 do 15.000 km. Ovisno o vremenskim uvjetima i količini hrane uz put, brzina putovanja i dužina pojedinih etapa jako su različiti. Premda je to vrlo teško istražiti, pojedine etape vjerojatno su duge od 200-300 km do 500-600 km. Put ukupno traje od dva do četiri mjeseca.

Bijela roda ptica je selica koja tijekom proljeća i ljeta živi u Hrvatskoj i ostalim dijelovima Europe. Životni prostor roda prostrane su močvare, livade i pašnjaci. Rode svake godine dolaze 19. ožujka u europska sela u gnjezda na krovovima kuća i ostaju do 24. kolovoza kad odlaze na put u Afriku. Uslijed intenzivne industrijske poljoprivrede i izgradnje smanjuju se prostrane vlaže livade, polja, pašnjaci i močvare, te je stoga broj roda u opadanju.

Čigoč selo, u zaštićenom Lonjskom polju, proglašeno je europskim selom roda, zbog njihove brojnosti. Park prirode Lonjsko polje, kao močvarno područje, ubraja se među najugroženija staništa na svijetu. To je najveće zaštićeno močvarno područje ne samo u Hrvatskoj, već u cijelom dunavskom porječju. Uvršten je u tzv. Ramsarski popis močvara koje su od međunarodnog značaja, osobito kao prebivalište ptica močvarica. Sačinjavaju ga uglavnom tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo polje. Rijeke Sava, Una, Kupa, Lonja i Strug susreću se upravo na području parka prirode. Hrvatske bijele rode postale su poznate u cijelom svijetu po paru roda Klepetan i Malena. Put Afrike iz njihova gnijezda odletjelo 40 mladih roda. Svake godine prati se njihova ljubavna priča stara deset godina. Uvijek je neizvjesno hoće li se Klepetan vratiti s puta dugog 26.000 kilometara. Kasnio je, ali se vratio i ovoga proljeća da savije gnjezdo s Malenom.