Eko kutak

Britanija i SAD zabranili plastiku u kozmetičkim proizvodima

Od početka 2018. godine ne smiju se više proizvoditi kozmetički preparati koji u sebi imaju mikroplastiku, a od 30. lipnja 2018. nastupit će potpuna zabrana prodaje takvih kozmetičkih proizvoda. Koliko god bile sitne mikrogranule u kozmetičkim proizvodima, oni su zabranjeni na najvećim tržištima, Velikoj Britaniji i SAD-u, koji gotovo istovremeno zatvaraju tržište za takve proizvode. Ovakva odluka dviju zemalja s ogromnim potencijalom za kozmetičku industriju slavi se u ekološkim krugovima jer to nije kraj zabrana samo za tu industriju nego i slične druge. Cilj je riješiti se plastike koja dospijeva u vodu za piće, rijeke i oceane, a teško je ili nikako razgradiva.
Proizvođači kozmetike naravno, žestoko su se opirali ovakvim zakonskim rješenjima tvrdeći da su mikrogranule u sredstvima za osobnu higijenu, gelovima za tuširanje, sredstvima za čišćenje lica i nizu drugih zapravo biorazgradive ili toliko sitne da ne mogu štetiti vodenim ekosustavima.
No, to nije nimalo impresioniralo američke i britanske zakonodavce koji su svjesni da se oceani ne mogu više zatrpavati plastikom. Oko 12 milijuna tona plastike ulazi u ocean svake godine, to je kao da jedan kamion pun plastičnog otpada svake minute sasipa teret u oceansku vodu. Male granule plastike, ako su toliko prisutne u vodi, a jesu jer znamo koliko ljudi na Zemlji koristi samo gelove za tuširanje, ne mogu biti neopasne. Što više, još veći su problem od krupnih komada plastike jer postaju hrana za morske životinje od koje se one guše i ugibaju. Plastiku nalazimo u morskoj soli, našoj vodi za piće i u hrani. Stoga je i stigla ovakva velika zabrana za mikroplastiku. Vjerojatno ovaj zaokret dviju vlada neće dugo ostati usamljen, očekuje se da i Europska komisija krene istim putem, a i sve ostale zemlje. Najvažnije je da vodeći proizvođači sredstava za higijenu i kozmetičkih proizvoda prestaju upotrebljavati plastične mikrogranule, a kada to rade za najveća dva svjetska tržišta uradit će to i za druga. Mikroplastični sastojci koji se koriste u različite svrhe predstavljaju jednaku opasnost kao i veliki za krajnje odredište -morsku dubinu i život u njoj.

Za sada ostala industrija ostaje po strani jer nema puno dokaza da koriste mikroplastiku, ali na meti je već sada proizvodnja bezalkoholnih pića, a važno je da je otvorena mogućnost zabrane svim proizvodima sličnog sadržaja koji se izravno ispuštaju u kanalizaciju i vodne puteve.

Plastika koja se taloži desetljećima i teško se i dugo razgrađuje pluta svuda oko nas. Veliki je ekološki problem današnjice i predstavlja golemu opasnost za život u morima i oceanima. Svi ekološki pokreti ujedinili su se u akciji pod nazivom- spasimo naše oceane- a prihvaćaju ga i druge institucije, utjecajni pojedinci i sve masovnije stanovništvo uz obale.
Velika većina svih plastičnih materijala nastala je od 50-ih godina prošlog stoljeća pa dalje, a završila je na zemljištu, moru ili zakopana na odlagalištu. U proteklih 70 godina proizvedeno je nevjerojatnih 8,3 milijardi tona plastičnih masa. Problem nije čak ni u količini koliko svi ti materijali , procjenjuje se oko 90 posto nisu reciklirani. Posebno su mora i oceani postali odlagalište plastičnog otpada, uključujući mikroplastiku, koje su jednako štetne za morski životinjski svijet i ekosustave kao i veće plastične predmete, čak i ako su manje vidljive.

Plastične boce koje se masovno upotrebljavaju jer su praktične i jeftine za jednokratnu upotrebu glavni su dio problema. Pune su ih plaže, a najčešće završe u moru. No, upravo zbog tolike masovne upotrebe nisu još došle na dnevni red zabrana. Industrija bezalkoholnih pića našla bi se na koljenima kada bi takav radikalni rez bio napravljen s njihovom ambalažom. Iako se prevencija radi na skupljanju i odlaganju plastičnih boca daleko od obala i vode, problem je nerješiv dok se jednog dana možda ne izmisli novi, ekološki razgradiv materijal za boce jednako ekonomičan i jednostavan za upotrebu.