Eko kutak

Botanički vrtovi i arboretumi – čarolije prirode

Najčešće u gradovima ili u njihovoj blizini, okruženi asfaltom, tramvajskim prugama, zgradama, školama smjestili su se botanički vrtovi, zelene, čudesne, njegovane i pomno održavane oaze. Procijenjuje se da u svijetu godišnje čak 200 milijuna ljudi obiđe i uživa u botaničkim vrtovima od kojih mnogi imaju višestoljetnu tradiciju.

Od davnina su botanički vrtovi bila inspiracija i potreba ljudima, najstariji je osnovan čak  1543. godine u Pisi u Italiji radi uzgoja ljekovitog bilja za potrebe studija medicine. I ostali vrtovi osnivani kasnije, u 16. i 17. stoljeću, uzgajali su uglavnom ljekovito bilje. U 18. i 19. stoljeću počelo se i s uzgojem biljaka koje nisu ljekovite, a najvažnija djelatnost tadašnjih botaničkih vrtova bila je istraživanje srodstvenih odnosa među biljkama i imenovanje svake biljne vrste stručnim latinskim nazivom .

No, svaki lijep, pa i veliki njegovani vrt s puno biljaka ne spada u botaničke vrtove. Prema  kriterijima Svjetske udruge botaničkih vrtova, on mora imati barem 500 različitih vrsta, biti neprofitna znanstvena i obrazovna ustanova čiji je smisao briga i zaštita prirode, edukacija djece, ali i odraslih o očuvanju što većeg broja vrsta za buduće generacije.

Arboretumi,  također  veličanstveni vrtovi posvećeni  su uzgoju drveća i grmlja. Najčešće nemaju staklenike pa ni tropske vrste nego su biljke sađene samo na otvorenom. U  Hrvatskoj  su arboretumi povijesna mjesta: nastali su uz plemićke ili crkvene posjede, uz dvorce, ljetnikovce ili samostane. Vlasnici takvih vrtova su još od 15. stoljeća nabavljali drveće iz raznih dijelova svijeta. Ima ih tri,arboretum Trsteno kraj Dubrovnika, arboretum Lisičine  kraj Voćina, te arboretum Opeka u općini Vinica kraj Varaždina.

Premda ne pripada u svjetske atrakcije, naša zemlja posjeduje četiri prelijepa sveučilišna botanička vrta. U Zagrebu je to onaj PMF-a u Mihanovićevoj ulici, te vrt farmaceutsko-biokemijskog fakulteta na Šalati. Sveučilišni vrtovi su i u Splitu na Marjanu i na Lokurumu kod Dubrovnika.Samo je  jedan muzejski botanički vrt, onaj Prirodoslovnog muzeja u Rijeci, te  dva planinska botanička vrta – Velebitski botanički vrt na Zavižanu na Sjevernom Velebitu i botanički vrt na Biokovu.I mnoge škole imaju svoje botaničke vrtove, ali samo je jedan pravi školski botanički vrt u Kaštel Lukšiću.

U svijetu ima više od 2.500 botaničkih vrtova od kojih su neki čuveni po svom sadržaju i izgledu. Brooklyn Botanic Garden u New Yorku je jedan od impresivnijih. Ima više od 12 tisuća biljnih vrsta, a među zanimljivostima je jedan od najrjeđih, najvećih cvjetova na svijetu – sumatranski Amorphophallus Titanumu, koji se naziva i cvijet-leš jer kad procvate, što se u bruklinskom botaničkom vrtu i dogodilo 2006. godine, širi užasan smrad. I Royal Botanic Garden u Sydneyu je jedan od najspektakularnijih botaničkih vrtova osnovan 1816. godine i predstavlja najstariju znanstvenu organizaciju u Australiji. Royal Botanic, botanički vrt u predgrađu Londona, UNESCO je 2003. godine proglasio svjetskom kulturnom baštinom, a ima više od osmine svih poznatih biljnih vrsta. Najveća svjetska kolekcija živih vrsta čini više od 30 tisuća biljaka, a staklenici u ovom vrtu su nadaleko poznati, dok je njegov herbarij među najvećima na svijetu. Slavna, ekološki izgrađena kuća Davies Alpine House dom je biljnih vrsta koje žive u hladnim područjima. Posjetitelji vole razgledati i lopoče u Water Lily Houseu, više od 150 godina staro drveće u Bonsai Houseu te baobabe i vanilija orhideje, biljke mesožderke, kaktuse, tropsku paprat i palme, kao i razne vrste trava.