Eko kutak

Bitka protiv plastičnog otpada – od enzima do tenisica

Znanstvenici su nedavno objavili istraživanje koje bi moglo uvesti revoluciju u razgradnji plastičnih boca i općenito plastike, glavne ekološke pošasti novoga doba. Istraživači  sa Sveučilišta u Melbourneu svjesni su kako je dalek put do otkrića, a pogotovo do upotrebe  bilo čega što bi u kratkom roku  razgrađivalo plastiku, no, tračak nade novi je enzim.

Traganje za enzimom potaknuto je od strane japanskih stručnjaka otkrićem bakterije koja se hrani plastikom, a prvi put uočena je na japanskom odlagalištu 2016. godine. Proučavanjem strukture bakterije otkrili su ključni enzim kojeg proizvodi kukac te su pokušali otkriti kako on nastaje. Testiranjem su neplanirano stvorili molekulu koja je još efikasnija u rastvaranju PET plastike od prethodno pronađene bakterije. Struktura je veomo slična tvari koju su razvile mnoge bakterije, a naziva se prirodni polimer i  koristi kao zaštitni sloj biljaka.

Novom enzimu, tvrde znanstvenici, potrebno je nekoliko dana da započne s rastvaranjem plastike, za razliku  od nekoliko stoljeća, koliko taj proces traje u morima i oceanima. No, to je tek početak i vjerojatno dug put do stvaranja i upotrebe  super brzog enzima koji će razgrađivati plastiku. Koliko to teško ide, govori i podatak da je PET ambalaža patentirana još 1940. godine, a do danas  nije pronađen efikasan način razgradnje i reciklaže. Svijet je tek došao do ‘japanske’ bakterije koja  razgrađuje  plastiku unutar šest tjedana na temperaturi od 30ºC.  A sada i do enzima istražujući djelotvornost bakterije.

Svake minute u svijetu proda se oko jedan milijun plastičnih boca, a samo 14 % njih se reciklira, dok ostatak završi u oceanima. Reciklirane boce mogu se pak samo prenamijeniti u vlakna za izradu odjeće ili tepiha. Tako tvrdokorna plastika koja zatrpava dna oceana i tamo ostaje stotinama godina uništavajući  riblji fond i u konačnici ljude koji je jedu. Problem zagađenja okoliša plastičnim otpadom sve je ozbiljniji, a do 2050. godine  očekuje se  da bi težina plastike u oceanima mogla premašiti težinu riba.

Mnoge vladine organizacije, udruge civilnog društva i razne kompanije u svijetu, vrlo su aktivne u pokušajima da se spriječi uništavanje oceana. Tako ekološka fondacija  Parley for Oceans  surađuje na projektu stvaranja obuće napravljene od reciklirane plastike iz oceana. S Adidasom su primjerice krenuli u projekt tenisica  koje su izrađene od plastike iz oceana izvučene iz mora u blizini Maldiva, a ostatak je napravljen od recikliranih materijala. Cilj je  upotrijebiti već jednom proizvedenu plastiku, a ne naručivati novu.

Takvi i slični zanimljivi projekti  bit će sve češći dok se ne pronađe način da se smanji ogromna količina plastike koja  se odbacuje, a na kraju završava u dubinama oceana.

Pronalazak enzima je optimistična varijanata, no cijeli proces je u ranoj fazi, a znanstvenici tek trebaju dokučiti kako enzime pretvoriti u praktično i lako upotrebljivo sredstvo za razgradnju plastike.