Eko kutak

Amazonska prašuma – najveća svjetska tvornica kisika

Amazonske tropske, kišne šume najveće su na svijetu i nazivaju se ‘plućima zemlje’. Proizvodnja kisika  koja dolazi iz ovih šuma  jednaka je ukupnom emitiranju kisika iz svih šuma svijeta. Čak 20 posto kisika na zemlji proizvede se upravo u Amazonskoj prašumi. Od ukupne površine na zemlji koju prekrivaju tropske kišne šume, samo Amazona zauzima 45 posto, a nalazi se na  području osam južnoameričkih država: Brazila, Kolumbije, Perua, Venezuele, Ekvadora, Bolivije, Gvajane i Surinama. Naziv su dobile po rijeci Amazoni koja ima bitan uticaj na ovu regiju. Naime, u ovom dijelu svijeta pada najviše kiše tokom godine. Najveće kiše se javljaju u razdoblju između siječnja i lipnja. One bitno utječu na razinu rijeke Amazone, koja dalje ima još veći uticaj na biljni i životinjski svijet.

Sve je fascinantno u vezi s amazonskom šumom. Površinom je najveća tropska kišna šuma i najveći prirodni izvor na zemlji. Zauzima oko 6 milijuna km2 ili dvije petine ukupne površine Južne Amerike. Amazonska prašuma jedna je od najbogatijih riznica prirode na svijetu. Više od 3.000 vrsta leptira leprša zrakom koji je pun vlage. Među zelenim raslinjem raste oko 4.000 vrsta prekrasnih orhideja. Više od 90 vrsta zmija vreba na granama drveća i na tlu.

Arheolozi smatraju da je u porječju Amazone u prošlosti živjelo na milijune ljudi. Danas u peruanskom dijelu Amazone prema procjenama živi oko 300.000 ljudi. Neka plemena  žive u gotovo potpunoj izolaciji od vanjskog svijeta. Nakon što su nakratko bili izloženi ‘civiliziranom’ društvu, ti su se ljudi povukli u najdublje dijelove prašume, u nadi da više neće dolaziti u doticaj s takvim svijetom.

Rijeka Amazona udahnjuje život ovom području i čini ga neviđenim čudom prirode. Zovu je zbog širine i oceanska rijeka. Uobičajena širina rijeke Amazone u razdobljima kada nema kiša je oko 10 kilometara. Međutim, u razdobljima kada su kiše česte njena  širina se poveća na čak 48 kilometara. U tim razdobljima razina rijeke poraste za čak 15 metara, a većina okolnih šuma je  poplavljena. Amazonske tropske šume predstavljaju dom za najmanje 30 miliona vrsta insekata, u ovim šumama živi oko 20 posto svih poznatih životinjskih vrsta i više od 30 posto zemaljskih biljnih vrsta. Najatraktivnije biljne i životinjske vrste poput orhideja, makaua, fikusa, raznih vrsta majmuna i ptica žive u ovim krajevima. Samim tim ovo je jedan od najvrednijih planetarnih resursa.

Amazonske šume sa svim bogatstvom koje imaju na meti su stalnog uništenja od strane kompanija za proizvodnju drveta. U jednom trenutku su se javili biznismeni koji su proračunali da bi se gospodarstvo Južne Amerike naglo razvilo kada bi se amazonske šume posjekle, a površina na kojoj se nalaze pretvorila u obradivo zemljište. Međutim, jak pritisak ekoloških pokreta je spriječio ovu ekstremnu ideju.

Ipak, tropske šume se stalno uništavaju. Svake godine posjeku se stabljike sa 14 milijuna hektara zemlje. Pošumljavanje ovih predjela nažalost nije intenzivno kao njihovo sječenje. Pored uništavanja drveća, intenzivan je i lov na životinje. One su vrlo skupe na tržištima kućnih ljubimaca, a poseban problem predstavljaju lovokradice, kojih je puno u ovim krajevima. Uprkos svim ekološkim problemima sa kojima se suočavaju te šume i živi svijet u njima, amazonske tropske šume ostaju svjetsko čudo prirode i oaza života na zemlji.